javni prostor

Detalji daju na važnosti spomeniku i mjestu, gradu na slojevitosti, a namjerniku na zadovoljstvu.

U Zagrebu ne postoje javne površine nazvane po nekima od najvažnijih istraživačica i istraživača povijesti grada ili općenito osobama koje su značaju doprinijele upravo Zagrebu.

Sedmi tekst u serijalu Zagreb volim te bavi se nekima od autohtonih naziva i zaboravljenih toponima kao potencijalnih imenovanja javnih površina.

Mnogi dijelovi grada deficitarni su umjetnošću u javnom prostru. Oslanjajući se na vlastitu prošlost, Zagreb bi ponovo mogao pokrenuti neki tip institucionalne inovacije.

Nove perspektive prostora za kulturu u Zagrebu: Svi prostori koji otvaraju vrata prisilno nomadskim udrugama i umjetnicima pucaju po šavovima.

Priliku za javni park na lokaciji bivše klaonice Grad Zagreb ne bi smio propustiti. Taj sklop je izuzetan prostorni, arhitektonski i društveni resurs u čiji je historijat upisana neopisiva patnja tisuća životinja.

Bivša klaonica i stočna tržnica u Heinzelovoj jedna je od najvažnijih nekretnina u vlasništvu Grada Zagreba, ujedno jedan od najvrjednijih primjera industrijske arhitekture u gradu.

Na polovici mandata gradonačelnika Tomaševića i njegova tima ne postoji javno komunicirana starteška odluka o utemeljenju barem jednoga novog velikog javnog parka.

U klasifikaciji dijelova izgrađene parcele, razlika je između dvorišta i predvrta, a potonji karakterizira manja, često uža i duža površina. Dijeli ulicu i kuću.

„Uspjeli smo da se iz prijedloga maknu najproblematičniji članci i naplaćivanje ulaska na plaže“, ističe Maja Jurišić povodom javnog savjetovanja o prijedlogu Zakona o pomorskom dobru.

Dušica Radojčić: Želja gradonačelnika Filipa Zoričića da odluke donosi bez uplitanja građana nije bila jedini razlog njegove izdajničke uloge u referendumskoj kampanji za Lungomare.

Aleksej Orel, član Inicijative za Lungomare: Već smo nebrojeno puta svi skupa doživjeli da izvršitelji vlasti bahato donese odluke u kojima se podilazi investitorima na štetu stanovnika.