arhitektura
Detalji daju na važnosti spomeniku i mjestu, gradu na slojevitosti, a namjerniku na zadovoljstvu.
Pravo pitanje nije je li novi stadion lijep, već zašto su ljudi, koji o njemu znaju ono što se na slici ne vidi, u raspravu ušli tek kad je odluka već bila donesena.
Antonio Grgić, arhitekt: Kralj Tomislav je simbol rađanja jedne nacije na karti Europe i svijeta, a ona upravo pjeva svoj labuđi pjev.
Zagrebački Trg Petra Krešimira IV osebujno je pejzažno riješen, nudeći dva usklađena krajobrazna pristupa i nekoliko tipova ambijenata.
Iako načelno uređen, bezimeni javni prostor između zgrada Glavnog kolodvora i Pošte u Branimirovoj danas je, oblikovno i komunikacijski, nedovršena zona.
Abeceda obale: Izgrađena 1809. godine, tzv. Napoleonova stražarnica na južnoj strani nasipa pored zagrebačkog Savskog mosta nastala je u vrijeme Ilirskih provincija.
Ove godine obilježava se pola stoljeća od prve izložbe-akcije Grupe šestorice autora, jedne od najvažnijih neoavangardnih umjetničkih pojava u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća.
Abeceda obale: Ni nakon četrdeset godina od kako je skrenut promet sa zagrebačkog Savskog na tada novi Jadranski most, stari most nije ni na koji način prilagođen novoj pješačkoj ulozi.
Abeceda obale: Savski trg naglašeno je tranzitno mjesto – okretište tramvaja i stajalište autobusa što mu je i glavna uloga – i kao takav poprilično neatraktivan prostor.
U serijalu Abeceda obale, Saša Šimpraga piše o mogućnostima poboljšanja zagrebačkog „Tromostovlja“ i segmenata gradskih obala Save kroz zahvate maloga mjerila.
Arhitekt i urbanist Borislav Doklestić: “Da… ja sam protiv bilo kakve gradnje na tom koridoru… važnom, sve važnijem za grad…” I mi smo!
“Znaš li da su Zapruđe u početku nazivali Srebrnim gradom?” pita me Saša Šimpraga dok šetamo Parkom Vjekoslava Majera, prvim i najstarijim od šest parkova novozagrebačke Plave potkove.
Sad već davne, ali zagrebačkom prostoru i dalje aktualne 2018. Bandićeva je zagrebačka vlast uklonila vegetaciju s Trga žrtava fašizma, unatoč suprotnoj volji građana i preporukama struke.
Najveći zagrebački donjogradski blok, onaj omeđen Medulićevom, Ilicom, Kačićevom i Prilazom, nije to trebao biti, ali je to ostao.
Hodanje rasteže vrijeme. Ako nije progonjeno, vrijeme nagrađuje nepredvidivošću. Zapažanjem. Detaljima. Malim događajima bez događaja.
Za strukturne promjene na razini Grada i njegovih institucija još uvijek “nije vrijeme”; ostaje tek nada da će se netko sjetiti baciti pogled i vidjeti da je “pet do dvanaest”.
Tribina je ponudila blic presjek na neke od tema u okviru velike teme Gredelja, a kao posebno važno istaknuto je pitanje procesa reurbanizacije tog prostora kupljenog novcem građanki i građana Zagreba.
Građani Zagreba trebaju ostvariti svoje pravo da upoznaju, dožive i stvore mišljenje o dijelu grada koji je zasad potpuno izvan njihovog urbanog imaginarija.
Različiti kvartovi imaju različite potrebe i prioritete. Ne moraju svi parkovi izgledati isto, a zagrebački parkovi uglavnom izgledaju tako.
Treća tribina iz serije Grad u Gradskoj u organizaciji Gradske knjižnice i Udruge za nezavisnu medijsku kulturu nastavila je propitivanje aktualnih zagrebačkih urbanističkih tema.