arhitektura
Zagrebački Trg Petra Krešimira IV osebujno je pejzažno riješen, nudeći dva usklađena krajobrazna pristupa i nekoliko tipova ambijenata.
Iako načelno uređen, bezimeni javni prostor između zgrada Glavnog kolodvora i Pošte u Branimirovoj danas je, oblikovno i komunikacijski, nedovršena zona.
Abeceda obale: Izgrađena 1809. godine, tzv. Napoleonova stražarnica na južnoj strani nasipa pored zagrebačkog Savskog mosta nastala je u vrijeme Ilirskih provincija.
Ove godine obilježava se pola stoljeća od prve izložbe-akcije Grupe šestorice autora, jedne od najvažnijih neoavangardnih umjetničkih pojava u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća.
Abeceda obale: Ni nakon četrdeset godina od kako je skrenut promet sa zagrebačkog Savskog na tada novi Jadranski most, stari most nije ni na koji način prilagođen novoj pješačkoj ulozi.
Abeceda obale: Savski trg naglašeno je tranzitno mjesto – okretište tramvaja i stajalište autobusa što mu je i glavna uloga – i kao takav poprilično neatraktivan prostor.
U serijalu Abeceda obale, Saša Šimpraga piše o mogućnostima poboljšanja zagrebačkog „Tromostovlja“ i segmenata gradskih obala Save kroz zahvate maloga mjerila.
Arhitekt i urbanist Borislav Doklestić: “Da… ja sam protiv bilo kakve gradnje na tom koridoru… važnom, sve važnijem za grad…” I mi smo!
“Znaš li da su Zapruđe u početku nazivali Srebrnim gradom?” pita me Saša Šimpraga dok šetamo Parkom Vjekoslava Majera, prvim i najstarijim od šest parkova novozagrebačke Plave potkove.
Sad već davne, ali zagrebačkom prostoru i dalje aktualne 2018. Bandićeva je zagrebačka vlast uklonila vegetaciju s Trga žrtava fašizma, unatoč suprotnoj volji građana i preporukama struke.
Najveći zagrebački donjogradski blok, onaj omeđen Medulićevom, Ilicom, Kačićevom i Prilazom, nije to trebao biti, ali je to ostao.
Hodanje rasteže vrijeme. Ako nije progonjeno, vrijeme nagrađuje nepredvidivošću. Zapažanjem. Detaljima. Malim događajima bez događaja.
Za strukturne promjene na razini Grada i njegovih institucija još uvijek “nije vrijeme”; ostaje tek nada da će se netko sjetiti baciti pogled i vidjeti da je “pet do dvanaest”.
Tribina je ponudila blic presjek na neke od tema u okviru velike teme Gredelja, a kao posebno važno istaknuto je pitanje procesa reurbanizacije tog prostora kupljenog novcem građanki i građana Zagreba.
Građani Zagreba trebaju ostvariti svoje pravo da upoznaju, dožive i stvore mišljenje o dijelu grada koji je zasad potpuno izvan njihovog urbanog imaginarija.
Različiti kvartovi imaju različite potrebe i prioritete. Ne moraju svi parkovi izgledati isto, a zagrebački parkovi uglavnom izgledaju tako.
Treća tribina iz serije Grad u Gradskoj u organizaciji Gradske knjižnice i Udruge za nezavisnu medijsku kulturu nastavila je propitivanje aktualnih zagrebačkih urbanističkih tema.
Filmovi Dane Komljena prikazuju duboko političku dimenziju arhitekture, pokazujući kako beton, daleko od svoje statičke funkcije, može utjeloviti čovjekove najveće strahove i snove.
Višegodišnji proces izgradnje Knjižnice i društvenog centra Paromlin nudi dovoljno vremena za otkup preostalih privatnih parcela, ispražnjivanje prostora od substandardne gradnje i provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja za vjerojatno najvažniji novi trg u Zagrebu u 21. stoljeću.
Rascjepkana silnim trakama uzdužnog parkiranja, automobilskog prometa i tramvajskom linijom, Tratinska je silinom svojeg prometa razdvojena na dva paralelna lica, koja međusobno ne komuniciraju.