energetska politika
Trumpovo obećanje kako će naftni šok uslijed napada na Iran biti kratkotrajan, a profit golem, zvuči sve više kao prvoaprilska šala, što je Prvi april bliži.
Ima li Hrvatska u 2026. godini sustav zaštite okoliša, ili pak ima sustav izdavanja dozvola ovisno o partikularnim interesima i reakcijama građana?
Pet godina nakon što je zakon to omogućio, Hrvatska nema ni jednu zajednicu obnovljive energije, a svega tri energetske zajednice.
Na djelu je bitka za budućnost između fosilne industrije i održivosti planete i ljudi na njemu. Ratna stanja su idealna za profitabilnost industrije na izdisaju.
Desetljeće Pariškog sporazuma: Evo nas na kraju 2025., praktički na 1,5 °C, u ne baš perspektivnoj geopolitičkoj situaciji.
Aidan Farrow, Greenpeace: Unutarnje onečišćenje zraka dušikovim dioksidom i kancerogenim benzenom smanjuje se kada uklonimo plinske štednjake, a smanjilo se čak i vanjsko onečišćenje.
Dušica Radojčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša: „Duboko smo korumpirana država, jedino smjena HDZ-a može donijeti promjenu.“
Pippa Gallop iz Bankwatcha govori o tome zašto se zemlje regije bave plinskom infrastrukturom umjesto energetskom tranzicijom.
Hrvatska može svu potrebnu električnu energiju dobivati iz obnovljivih izvora već od 2030., zaključuje nova Greenpeaceova studija.
Dok je sunce u zalasku zlatnim svjetlom obasjavalo solarne panele na krovu Gradske tržnice u Križevcima, okupljeni zadrugari zadruge ZEZ Sunce otvorili su prvu solarnu elekranu u vlasništvu građana u Hrvatskoj.
Zoran Tomić: Mali modularni reaktori nova su mantra elite koja u stvari nema namjeru rješavati ni energetsku ni klimatsku krizu.
„Sustav koji imamo sistemska je korupcija, to je već način života i to ljudi plaćaju svojim životima“, kaže prof. dr. Samir Lemeš iz Eko Foruma Zenica.
U 2023. godini termoelektrana Ugljevik emitirala je preko deset puta više od najviših dopuštenih vrijednosti sumpor-dioksida.
„Ekonomija raseljavanja i ekocida“: Odvija se proces izvlaštenja stanovnika Kosinjske doline koji su već pedeset godina taoci vrlo upitnog energetskog projekta.
Politička supergodina i klimatske politike: Najhitniji problem današnjice u hrvatskoj se političkoj kaljuži dosad gotovo nije ni spomenulo, ističu Znanstvenici za klimu.
Je li riječ o povijesnom dogovoru ili je COP28 još jedan COP koji je zakazao? Interpretacije se kao i uvijek kada je riječ o UN-ovim klimatskim pregovorima uvelike razlikuju.
HEP-Proizvodnja planira napraviti novu akumulaciju nizvodno od problematične hidroelektrane Lešće kako bi se „poboljšalo stanje okoliša“ i regulirali opasni vodeni valovi.
Ako su Ruska Federacija i Kina, ali i zemlje poput Irana, Sirije, Kube, Venezuele, Sjeverne Koreje, polit-ekonomski, vojni, geostrateški iritantan balvan u oku SAD-a, tko kaže da moraju biti i u Unijinom?
Ukrajina ne samo da se mora dekarbonizirati, već to mora učiniti usred rata. Unatoč tome, zemlja se već obnavlja i rasprave o ozelenjavanju gospodarstva su žive.
Jedina zemlja koja ima očite koristi od ukrajinskog rata, dok o tome mudro i temeljito šuti, jest Kina.