radnička prava
Vlada predlaže izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada po hitnom postupku, za čiju provedbu nije potrebno izdvojiti dodatna sredstva iz državnog proračuna, i to uoči početka turističke ljetne sezone. Sindikalistica Višnja Katalinić (SSSH) i Mišo Krstičević (SDP), predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, u razgovoru za H-Alter povodom prijedloga zakonskih izmjena, kao jedan od glavnih problema ističu neriješen sustav eksploatacije stranih radnika.
Žene su u hrvatskom nogometu diskriminirane na više razina. Problemi prisutni u mlađim uzrastima preslikavaju se i na profesionalni nogomet.
Prosvjed zakazan za 18. travnja: unatoč zaoštrenijoj retorici, sindikalisti sindikati izbjegavaju govoriti o klasnom sukobu, ističući da smanjenje razlika između rada i kapitala nije ideološko pitanje.
Filip Peruzović i Jakov Kolak, autori emisije Nova lica rada koja se od 1. travnja emitira na HTV-u: Zajednički nazivnik svim novim pojavama na tržištu rada su privremenost poslova i prekarnost.
“Radnicima u ZG Holdingu se brani ozbiljan sindikalni rad. Radnici koji se bave ozbiljnim sindikalnim radom dobivaju „ozbiljne prijetnje otkazom“.…
Srđan Kovačević, redatelj filma Ono što treba činiti: Pozicija radnika strukturno je loša, većina ljudi ne poznaje svoja prava.
Marko Grdešić, izv. profesor na Fakultetu političkih znanosti: SDP je novom konvencijom otvorio neke važne teme. Volio bih da je program još ambiciozniji.
Građani zemalja EU-a ne vjeruju u održivost mirovinskih sustava. Pritisci iz Bruxellesa i financijskih institucija mogli bi rezultirati produljenjem radnog vijeka i u Hrvatskoj.
Adriana Josipović, koautorica predstave Sretno!: Jedna od naših intencija bila je učiniti nevidljivo i nespojivo vidljivim i povezanim.
Teški uvjeti rada i diskriminacija na radnom mjestu u teškoj industriji teme su aktualne izložbe u Galeriji VN.
SAD su odlučile potpuno promijeniti kurs, odbaciti međunarodni ekonomski poredak koji su stvorile, i koji ih je učinio bogatima, da bi vratile fizičku industrijsku proizvodnju natrag u svoju zemlju. Zašto?
Lovorka Marinović, predsjednica CNI-ja: Sustav za nošenje sa seksualnim uznemiravanjem postoji, ali ne funkcionira kako bi trebao.
Zaposleni u nezavisnom kulturnom sektoru ostaju izvan okvira dogovora radnica i radnika u kulturi radnika u javnim institucijama koji s vladajućima pregovaraju na margini interesa velikih javnih sindikata.
Do 3. studenog u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu moguće je pogledati izložbu Rad i otpor – slučaj tekstilne industrije.
Novi povod nezadovoljstvu na Filozofskom fakultetu jest izglasano povećanje upisnina u više godine i više razine studija. Rupe u proračunu fakulteta krpaju se preko leđa najslabijih.
Pulskim gradskim vrtićima prijeti da umjesto odgojno-obrazovnih ustanova postanu čuvalištima djece, poručeno je sa subotnjeg prosvjeda odgajateljica.
Radnici, studenti i sindikat na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nezadovoljni su odlukom o smanjenju dodatka na plaću nenastavnom osoblju.
Zašto se naše zastave vijore samo na Prajdu? Borbe za oslobođenje međusobno su premrežene. Uključivanje u druge borbe, a ne izoliranje jedne, jest smjer u kojem bi LGBTIQ+ borba trebala ići.
Tri godine nakon ukidanja kvotnog sustava zapošljavanja stranih radnika i prelaska na fleksibilniji sustav, Hrvatska doživljava kaos na tržištu uvoza radne snage iz trećih zemalja.
Problemi s nezaposlenošću, ilegalnim radom i povećanjem minimalnih plaća samo su dio ogromnog procesa izmjena kroz koje bosanskohercegovačko društvo treba proći.