Izdvojeno

Vesna Ivasović, klinička psihologinja: “Osobe koje su imale dobre sposobnosti vida i/ili sluha, suočavaju se u starijoj dobi sa slabljenjem tih osjetila, a kod nekih dolazi i do gubitka vida ili sluha.”

Nakon 1990./1991. zaista se pretjeralo s euforičnim „pohrvaćivanjem“ svega i svačega, ali i s klerikalizacijom. Naravno da to nije zaobišlo ni našu Korčulu.

Odvjetnica Lina Budak: “Mog branjenika više ne progoni Bandić nego Tomislav Tomašević. Sramotno je da Grad Zagreb ustraje kod prijedloga za progon Filipa Drače i da je suglasan s predloženom kaznom zatvora”.

„Zagreb ima ambiciozan plan solarizacije do 2024. koji velikim dijelom uključuje i solarizaciju javnih zgrada“, kaže Mislav Kirac iz Zelene energetske zadruge uoči festivala Dobra energija.

Upravo je ustaški režim s ovoga mjesta, kolovoza 1942., deportirao 800 zagrebačkih Židova u nacističku tvornicu smrti Auschwitz. Nijedan nije preživio.

Oreb je razvio „triler“ u kojem je ružnim denunciranjem KUD-a „Moreška“ htio „prebrisati“ ili dokinuti njegovo zbiljsko baštinjenje tradicije Korčulanskog pjevačkog društva… i pripisati ga svom miljeniku, Hrvatskom glazbenom društvu.

Kritičke napomene uz knjigu: Franko Oreb, “Korčulansko pjevačko društvo Sveta Cecilija“, Korčula, siječanj 2011. (str. 5-300 + sadržaj).

Dalje od očiju javnosti odvija se originalan pilot-projekt: novac evropskih poreznih obveznika hrvatska država koristi kao sredstvo kontrole i suspenzije novinarskih sloboda.

„Često plačem, imam osjećam da nigdje ne pripadam. Imam užasno teške i nagle promjene raspoloženja. Sve se češće javlja strah od ljudi“, opisuje Leonida Kifer kako se manifestira njena dijagnoza iz područja mentalnog zdravlja.

Empirijska je mudrost to da istina najviše boli, što se u nemilosrdnom šaketanju među dvama državnim brdima  očitava amplitudama višeg ili nižeg intenziteta bijesa, prostačke invencije, podmetanja i osvetoljublja.

Kritičke napomene uz knjigu: Franko Oreb, “Korčulansko pjevačko društvo Sveta Cecilija“, Korčula, siječanj 2011. (str. 5-300 + sadržaj).

Djeca jednog nižeg razreda u privatnoj osnovnoj školi Epoha u Zagrebu trpe konstantno fizičko nasilje od jednog vršnjaka, a ravnateljica škole Lea Brezar tri mjeseca nije nadležnim institucijama prijavila vršnjačko nasilje.

Program Grada Zagreba za mlade pokriva sedam područja u kojima je nužno nešto poduzeti, međutim mjere podsjećaju na popis želja više nego na konkretne korake.