Izdvojeno

Dvodnevna je radionica okupila istraživače/ce različitih discipliarnih i teorijskih usmjerenja, a bila je posvećena modelima međunarodne kulturne razmjene koji se oblikuju u drugoj polovici 20. st. kao posljedica procesa dekolonizacije.

Kritički prikaz baleta “Ponos i predrasude” Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu: Unatoč slojevitoj i pedantnoj razradi, balet koreografski i režijski ipak nije dosegnuo Glembajeve, koji i dalje ostaju autorskim vrhuncem koreografa Lea Mujća.

Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista: Živimo u svijetu koji je brz, clickbait, pa se ponekad zaborave osnovni postulati te za novinare postaje najveći izazov sačuvati to veliko “Č “iz riječi Čovječnost. Kad rade na tekstu, trebaju se izdignuti iz svojih svjetonazorskih, ideoloških i stranačkih preferencija.

Intersekcionalnost povezuje kategorije poput rase, klase, vjere, spola, roda i mnoge druge te analizira njihove preklapajuće odnose. “Primjer intersekcionalnosti bila bi žena islamske vjeroispovijesti kojoj se zabranjuje nošenje marame tijekom radnog vremena, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter za H-Alter.

„Danas sam zaposlenik Romskog resursnog centra, promijenili su mi život iz korijena, pronašao sam sebe“, kaže Jovan Petrović o iskustvu sudjelovanja u Programu prakse i mentorske podrške za mlade Rome i Romkinje u organizacijama civilnog društva. „Dajemo mladim ljudima vještine koje su bitne ne samo za rad u civilnom društvu. Bilo bi fenomenalno primijeniti ovaj model i u drugim sektorima“, kaže Siniša-Senad Musić iz Romske organizacije mladih.

Damjan Janujušević, predsjednik Udruge za samozastupanje: Kada je situacija kulminirala s pandemijom, svakodnevno smo imali priopćenja stožera s vrlo autoritativno izdanim naredbama o tome što raditi i kako se ponašati da bismo zaštitili svoje i zdravlje drugih ljudi. Za kršenja tih uputa ponekad su propisivane i značajne financijske sankcije. Te informacije o mjerama i načinu na koji se treba postupati službeno nikad nisu objavljivane u lako razumljivom obliku.

Kako su Ured UNICEF-a u Hrvatskoj i Marina Ajduković, redovita profesorica na Studiju za socijalni rad sudjelovali u uvođenju doktrine “otuđenja od roditelja” u centre za socijalnu skrb? Kakva je uloga u svemu tome nadležnog Ministarstva? Postaje li Hrvatska tvornica “otuđene djece”? Što s praktičarima “otuđenja” radi sutkinja Vrhovnog suda RH Renata Šantek? Zašto za sluškinjine priče hrvatskih Lauri ne bismo znali da se nije pojavila Inicijativa #spasime?

“Snažno apeliramo na Vas kao glavnog urednika da uklonite spomenute tekstove i prekinete objavljivanje članaka koji ne zadovoljavaju osnovne kriterije kulture i profesionalnosti.” “Ukoliko navedeni članci ne odgovaraju suvremenim standardima novinarske struke molimo da ih uklonite s Vašeg portala.”

Hrvatske Laure o onome što zbog “otuđenja” proživljavaju unutar sustava za zaštitu djece i obitelji pišu svima – od Predsjednika RH do Državnog odvjetništva RH. Zašto im nitko ne odgovara? Kako je 2005. zaustavljena “afera pravobraniteljica” u koju je bila uključena predsjednica Udruge Hrabri telefon G. Buljan Flander i pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević Vrsaljko? Što je danas s djecom i roditeljima iz tog zataškanog slučaja?

Što nam prešućuju domaći praktičari “otuđenja od roditelja”? Tko je Richard Gardner koji je prvi osmislio “sindrom otuđenja od roditelja”? Kakva je manipulativna moć “otuđenja”? Zašto se i Svjetska zdravstvena organizacija i Europska asocijacija za psihoterapiju protive uvođenju “otuđenja od roditelja” u javnozdravstvenu dijagnostiku? Kako je moguće primjenjivati doktrinu koja se temelji na subjektivnom mišljenju stručnjaka?

Ece Temelkuran, novinarka, spisateljica i pravnica: “Kada govorimo o desničarskom populizmu i fašizmu govorimo o mafiji i drugim prljavim odnosima. Sustav se urušava i nisam jedina koja to kaže – to nam govori on sam. Bogataši u Davosu redovito pričaju o tome i čini se kao da traže pomoć od progresivaca da se održe.”

Kako je Hrvatska postala vodeća europska država u provođenju “otuđenja od roditelja”? Što je to Europsko udruženje praktičara otuđenja od roditelja (EAPAP) – udruga ili obmana? Zašto je Poliklinika platila pola milijuna kuna za webinar EAPAP-a? Tko su Karen i Nick Woodall, vlasnici privatne Klinike za razdvojene obitelji u Londonu?

Hrvatske Romkinje i Romi su početkom ovoga tjedna po prvi put organizirali prosvjed. Održali su ga ispred češke ambasade u Zagrebu povodom smrti Stanislava Tomaša češkog Roma kojeg je usmrtila tamošnja policija. Slučaj podsjeća na onaj Georgea Floyda u SAD-u.

Zbog specifičnog dvostrukog oštećenja osjetila vida i sluha, gluhoslijepe osobe suočavaju se s teškoćama i ograničenjima u komunikaciji, pristupu informacijama, kretanju, školovanju, provođenju slobodnog vremena i bilo kakvim drugim aktivnostima.

Ako se Vili Beroš hvali time da u „njegovo“ ministarstvo nitko ne može ući bez covid ili srodne potvrde o cijepljenju protiv korone, kako dolazi na posao onih gotovo 70 posto necijepljenih zaposlenika?

“Otuđenje od roditelja” nije službeno priznat psihopatološki sindrom, nije priznat ni kao bolest ni kao dijagnoza u službenoj međunarodnoj klasifikaciji sustava bolesti, nema ga u važećem izdanju Međunarodne klasifikacije bolesti. U Hrvatskoj, primjenjuju ga javne ustanove u koje, po sili zakona, moraju ući roditelji s djecom kada se ne mogu dogovoriti oko skrbništva. Posljedice primjene “otuđenja” u hrvatskom sustavu za zaštitu djece i obitelji su autentične sluškinjine priče.

Gig ekonomija ima naglašen rodno diskriminatorni aspekt. Žene za istu satnicu dobivaju manju plaću, a “jaz je (u regiji) daleko najširi u Hrvatskoj, gdje muškarci zarađuju čak 34,5 posto više od žena, dok je najmanji u Albaniji, gdje muškarci zarađuju 8,7 posto više od žena”, navodi Branka Anđelković, urednica Gigmetra.

“Ja ne mogu sam popiti čašu vode niti leći u krevet, a imam asistenta samo četiri sata na dan što nije dovoljno”, kaže Davor Komar, dugogodišnji korisnik usluge osobne asistencije. Ova bitna socijalna usluga u Hrvatskoj se već 15 godina provodi isključivo kroz projekte udruga, posao je nesiguran, na pola radnog vremena, a plaća iznosi svega 2000 kuna. Dugoočekivani Zakon o osobnoj asistenciji je u izradi, a prema najavi voditeljice radne skupine Zvjezdane Bogdanović mogao bi biti gotov do kraja godine.

Bila je to jedina nuklearna elektrana u bivšoj zemlji. Stavljena je u pogon tijekom jugoslavenskog doba i jedina je na svijetu čije upravljanje dijele dvije države, Hrvatska i Slovenija. Njeni bi se reaktori trebali ugasiti 2023. godine, ali Zagreb i Ljubljana su joj produljili životni vijek za dvadeset godina – ne znajući kako skladištiti nakupljeni otpad u području s visokim seizmičnim rizikom.

Savjetodavni odbor VE-a upozorava da su se zločini iz mržnje i incidenti govora mržnje u medijima i u političkom diskursu posljednjih godina povećali. Nagli porast radikalnog nacionalizma imao je sveukupni negativni utjecaj na uživanje manjinskih prava, i to posebno u postkonfliktnim područjima. Javnom raspravom vezanom uz nacionalne manjine dominiraju antimanjinska retorika i predrasude, a najviše su pogođene pripadnice i pripadnici srpske, romske i židovske nacionalne manjine.