Izdvojeno

U ovom tekstu odgovaram na pristigle reakcije i demantije na prethodne tekstove te otkrivam nove detalje istraživanja. U ovom serijalu riječ je o kritici konkretnih stručnjaka i konkretne teorije koja je odavno dovedena u pitanje na svjetskoj razini, a ne o diskreditiranju cijelog psihosocijalnog sustava zaštite djece i obitelji.

Kritički prikaz plesne predstave Correr o Fado Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu: Trčeći fado pokazao se dvostrukim podbačajem, koji bi splitskom HNK-u napravio najveću uslugu kad bi iz njega što prije otrčao.

Zašto hrvatska vlada održava rezervu o romskom jeziku kako bi ga isključila iz zaštite koju pruža Europska povelja o manjinskim jezicima?

Posredstvom odvjetnice Suzane Horvat, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i njezina ravnateljica Gordana Buljan Flander zatražile su objavu niza ispravaka “netočnih i nepotpunih informacija” iznesenih u H-Alterovu serijalu.

Christian Schmidt je usred vrućeg ljeta sjeo u vruću kuhinju s opasno pištećim bosanskim loncem, a sasvim pouzdano neće biti chef. Ma što on mislio o tomu, ma čemu se nadala Angela Merkel.

Kada govorimo o zastupljenosti Roma u medijima i na društvenim mrežama, nemamo puno toga dobroga za reći. Velikim dijelom sami mediji mogu preuzeti krivicu za to zbog clickbait naslova i senzacionalističkih tekstova koji potiču javnost na govor mržnje prema Romima.

Dvodnevna je radionica okupila istraživače/ce različitih discipliarnih i teorijskih usmjerenja, a bila je posvećena modelima međunarodne kulturne razmjene koji se oblikuju u drugoj polovici 20. st. kao posljedica procesa dekolonizacije.

Kritički prikaz baleta “Ponos i predrasude” Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu: Unatoč slojevitoj i pedantnoj razradi, balet koreografski i režijski ipak nije dosegnuo Glembajeve, koji i dalje ostaju autorskim vrhuncem koreografa Lea Mujća.

Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista: Živimo u svijetu koji je brz, clickbait, pa se ponekad zaborave osnovni postulati te za novinare postaje najveći izazov sačuvati to veliko “Č “iz riječi Čovječnost. Kad rade na tekstu, trebaju se izdignuti iz svojih svjetonazorskih, ideoloških i stranačkih preferencija.

Intersekcionalnost povezuje kategorije poput rase, klase, vjere, spola, roda i mnoge druge te analizira njihove preklapajuće odnose. “Primjer intersekcionalnosti bila bi žena islamske vjeroispovijesti kojoj se zabranjuje nošenje marame tijekom radnog vremena, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter za H-Alter.

„Danas sam zaposlenik Romskog resursnog centra, promijenili su mi život iz korijena, pronašao sam sebe“, kaže Jovan Petrović o iskustvu sudjelovanja u Programu prakse i mentorske podrške za mlade Rome i Romkinje u organizacijama civilnog društva. „Dajemo mladim ljudima vještine koje su bitne ne samo za rad u civilnom društvu. Bilo bi fenomenalno primijeniti ovaj model i u drugim sektorima“, kaže Siniša-Senad Musić iz Romske organizacije mladih.

Damjan Janujušević, predsjednik Udruge za samozastupanje: Kada je situacija kulminirala s pandemijom, svakodnevno smo imali priopćenja stožera s vrlo autoritativno izdanim naredbama o tome što raditi i kako se ponašati da bismo zaštitili svoje i zdravlje drugih ljudi. Za kršenja tih uputa ponekad su propisivane i značajne financijske sankcije. Te informacije o mjerama i načinu na koji se treba postupati službeno nikad nisu objavljivane u lako razumljivom obliku.

Kako su Ured UNICEF-a u Hrvatskoj i Marina Ajduković, redovita profesorica na Studiju za socijalni rad sudjelovali u uvođenju doktrine “otuđenja od roditelja” u centre za socijalnu skrb? Kakva je uloga u svemu tome nadležnog Ministarstva? Postaje li Hrvatska tvornica “otuđene djece”? Što s praktičarima “otuđenja” radi sutkinja Vrhovnog suda RH Renata Šantek? Zašto za sluškinjine priče hrvatskih Lauri ne bismo znali da se nije pojavila Inicijativa #spasime?

“Snažno apeliramo na Vas kao glavnog urednika da uklonite spomenute tekstove i prekinete objavljivanje članaka koji ne zadovoljavaju osnovne kriterije kulture i profesionalnosti.” “Ukoliko navedeni članci ne odgovaraju suvremenim standardima novinarske struke molimo da ih uklonite s Vašeg portala.”

Hrvatske Laure o onome što zbog “otuđenja” proživljavaju unutar sustava za zaštitu djece i obitelji pišu svima – od Predsjednika RH do Državnog odvjetništva RH. Zašto im nitko ne odgovara? Kako je 2005. zaustavljena “afera pravobraniteljica” u koju je bila uključena predsjednica Udruge Hrabri telefon G. Buljan Flander i pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević Vrsaljko? Što je danas s djecom i roditeljima iz tog zataškanog slučaja?

Što nam prešućuju domaći praktičari “otuđenja od roditelja”? Tko je Richard Gardner koji je prvi osmislio “sindrom otuđenja od roditelja”? Kakva je manipulativna moć “otuđenja”? Zašto se i Svjetska zdravstvena organizacija i Europska asocijacija za psihoterapiju protive uvođenju “otuđenja od roditelja” u javnozdravstvenu dijagnostiku? Kako je moguće primjenjivati doktrinu koja se temelji na subjektivnom mišljenju stručnjaka?

Ece Temelkuran, novinarka, spisateljica i pravnica: “Kada govorimo o desničarskom populizmu i fašizmu govorimo o mafiji i drugim prljavim odnosima. Sustav se urušava i nisam jedina koja to kaže – to nam govori on sam. Bogataši u Davosu redovito pričaju o tome i čini se kao da traže pomoć od progresivaca da se održe.”

Kako je Hrvatska postala vodeća europska država u provođenju “otuđenja od roditelja”? Što je to Europsko udruženje praktičara otuđenja od roditelja (EAPAP) – udruga ili obmana? Zašto je Poliklinika platila pola milijuna kuna za webinar EAPAP-a? Tko su Karen i Nick Woodall, vlasnici privatne Klinike za razdvojene obitelji u Londonu?

Hrvatske Romkinje i Romi su početkom ovoga tjedna po prvi put organizirali prosvjed. Održali su ga ispred češke ambasade u Zagrebu povodom smrti Stanislava Tomaša češkog Roma kojeg je usmrtila tamošnja policija. Slučaj podsjeća na onaj Georgea Floyda u SAD-u.

Zbog specifičnog dvostrukog oštećenja osjetila vida i sluha, gluhoslijepe osobe suočavaju se s teškoćama i ograničenjima u komunikaciji, pristupu informacijama, kretanju, školovanju, provođenju slobodnog vremena i bilo kakvim drugim aktivnostima.