Autor: Saša Šimpraga
O nekim urbanološkim aspektima moguće restitucije tzv. Monumentalne fontane na splitskoj Rivi: Je li buduća fontana samo sentimentalan pogled u prošlost ili i odgovor za danas i sutra?
Ciklus predavanja Virtualnog muzeja Dotrščina: Elke Gryglewski: Izazovi podučavanja o nacionalsocijalizmu 78 godina nakon II. svjetskog rata Predavanje dr. Elke…
Europska komisija još je 2018. izdala preporuku gradovima u zemljama članicama za veću dostupnost besplatne pitke vode u javnom prostoru, osobito u svjetlu klimatske krize.
Javne česme s posvetom nisu česte u Hrvatskoj, ali primjera ima, npr. u Makarskoj koja je rješenje na recentniji problem potrebe novog spomen-obilježja ponudila upravo u formi javne česme.
U serijalu „Ima li vode?“ posvećenom besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru četiri dalmatinska grada, Saša Šimpraga analizira stanje i izazove tog komunalnog standarda.
Na polovici mandata gradonačelnika Tomaševića i njegova tima ne postoji javno komunicirana starteška odluka o utemeljenju barem jednoga novog velikog javnog parka.
Predavanje u sklopu ciklusa Obrazovnog programa Virtualnog muzeja Dotrščina. Predavač: Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb Predavanje će se održati…
U Gružu jedna ulica i dalje ponosno nosi ime po Anti Sugji, pripadniku ustaškog pokreta i diplomatu Nezavisne Države Hrvatske.
Predavanje dr. Kaspara Nürnberga, ravnatelja Aktives Museuma iz Berlina održat će se u četvrtak, 15. lipnja 2023. s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici (Galerija Kupola). Predavanje će biti na engleskom jeziku. Ulaz je slobodan.
Dizajnerice Maja Kolar i Ira Payer te povjesničar umjetnosti i kustos Marko Filip Pavković govore o nepostojanju vizualnoga identiteta Zagreba.
Opća ocjena većine zagrebačkih srednjih i malih kvartovskih parkova je da su izuzetno siromašni ambijentima, atmosferama, a time i doživljajima.
Iris Slade, kustosica izložbe Pohvala ruci u Galeriji umjetnina, Split: Izložba je koncipirana s ciljem da se kroz naslikane, nacrtane ili grafički interpretirane figuralne kompozicije skrene pažnja na karakterističan detalj.
Arhitekti Josip Barišić i Ardijan Karlo Gashi, članovi inicijative nazvane „Urbanistički savjet Novog Zagreba“ govore o očuvanju urbanističkih kvaliteta toga dijela Zagreba i o mogućnostima njihova poboljšanja.
Prvi zagrebački kolodvor zvao se Južni, kasnije Sava, a danas je to Zapadni. Otvoren je 1862. godine s dolaskom željeznice u grad i izgradnjom prateće infrastrukture.
Agata Lučić, nagrađivana ilustratorica: Za mene je dobra ilustracija ona koja ne podilazi i ne podcjenjuje čitatelja. Tu prvenstveno mislim na stereotip slatke i zavodljive ilustracije za djecu.
U klasifikaciji dijelova izgrađene parcele, razlika je između dvorišta i predvrta, a potonji karakterizira manja, često uža i duža površina. Dijeli ulicu i kuću.
Ratko Miličević i Maroje Mrduljaš govore o aktualnim planovima zagrebačke gradske uprave vezanima uz blok Arko Badel i o njezinom pristupu sadašnjem urbanističkom rješenju.
Rosana Ratkovčić i Boris Štromar o fenomenu boje u Zagrebu: Svijetleće reklame siluju nas sa svakog ugla, a rasvjeta većine osvijetljenih pročelja znamenitih građevina potpuno je neadekvatna.
Dražen Jerman, predsjednik udruge pčelara Pčelinjak koja korisnike zatvorskog smještaja poučava pčelarenju: „Zatvorenici i zatvorenice jako zadovoljni radom u pčelinjaku.“
Nensi Franić i Mislav Lasić – Mali Zeleni, Split: Grad Split ne radi na osmišljavanju uređenja novih zelenih površina, a često ni iole ambicioznijeg održavanja ili preuređenja zastarjelih.