imigranti

Nazire se nada da bi događaj poput prve Nepalske večeri u Medici, koja je dio programa međukulturalne razmjene Drugačija glazba u organizaciji udruge Attack!, mogao biti ishodišna točka interkulturalne fuzije.

Mjesni odbori, kvartovske udruge, kulturne i obrazovne ustanove te sportski kolektivi u Zagrebu koji aktivno rade na uključivanju migranata i izbjeglica više nisu iznimka.

Andreja Kulunčić, umjetnica čija je retrospektivna izložba postavljena u MSU: Novac koji se okreće u umjetnosti može se okrenuti u smjeru kritike i dijaloga o angažiranim temama.

Najnoviji izvještaj „Pushed, Beaten, Left to Die – European pushback report 2024“ pokazao je da je u 2024. godini zabilježeno ukupno 120 457 nezakonitih protjerivanja, od čega 1905 iz Hrvatske.

39 posto ispitanih stanovnika Hrvatske smatra da granice treba u potpunosti zatvoriti za izbjeglice, jedan je od zabrinjavajućih rezultata istraživanja Centra za mirovne studije.

„Europski akcijski plan o segregaciji i o borbi protiv rasizma tematizira strukturni rasizam, ali Hrvatska nije ništa od toga prenijela u svoje javne politike“, ističe Lucija Mulalić iz CMS-a.

Smeće se u kapitalizmu širi na sve oblike postojanja, to je društveno uređenje koje kao ni jedno prije u povijesti proizvodi beskrajnu gomilu smeća; sve prije ili kasnije može postati smeće, pa i ljudi.

Nitko ne odgovara na pitanje je li moguće spriječiti ili ograničiti dolazak migranata na Zapad. Podrazumijeva se da jest, iako nas povijest uči da nije.

U CMS-u komentiraju planove za provođenje Pakta o migracijama i azilu. Andrea Jelovčić: „Vidljivo je da je Vlada primarno usmjerena na nacionalnu, umjesto da se okrene ljudskoj sigurnosti.”

Italija i Albanija sporazumjele su se o uspostavi centra za tražitelje azila u Italiji na teritoriju Albanije, čime bi oni mogli biti izloženi znatnom porastu kršenja ljudskih prava.

Europska unija ne zna i neće riješiti tzv. izbjeglički/migrantski problem, jer pogrešni ljudi na pogrešan način to čine na pogrešnomu mjestu, pa kerozinom gasi razbuktali izbjeglički/migrantski požar.

Povjesničarka Katarina Banić, autorica knjige „Između ustaša i partizana: Zagreb 1941. – 1945“: Zanimljivo mi je bilo vidjeti koliko problema i fraza današnji Zagreb dijeli sa Zagrebom toga razdoblja.

Marijana Hameršak: „Od zagrebačkih gradskih vlasti se očekivalo da mimo kriznog humanitarnog refleksa reagiraju na promjenu prakse prema ljudima u pokretu, njihovu veću vidljivost i različite potrebe.”

Skoro tri četvrtine ispitanika u istraživanju Amnesty Internationala izjasnilo se da bi FIFA dio dobiti od Svjetskog prvenstva trebala koristiti za kompenzaciju radnicima stradalim u izgradnji stadiona.