likovna umjetnost
Andreja Kulunčić, umjetnica čija je retrospektivna izložba postavljena u MSU, u razgovoru za H-Alter: Novac koji se okreće u umjetnosti može se okrenuti u smjeru kritike i dijaloga o angažiranim temama. Želim senzibilizirati publiku o dehumanizirajućim praksama strukturnog nasilja. Mislim da je bitno ići na teme koje su rubne, koje mogu biti oštre društvene kritike i propitivanja, pa ako treba i neke vrste konfrontacije s trenutnim stanjem. Izložiti se moram i ja, zajedno s institucijom, ali i posjetiteljima i posjetiteljicama.
Na koje je načine fotomontaža u prošlosti umjela provocirati režim, pokazuje nam izložba Fotomontaža u tisku 1927 – 1941, trenutačno postavljena u galeriji HDD-a.
Projekt biciklističke staze Greenway posljednjih tjedana udara u postamente Aleje skulptura na Savskom nasipu.
Korčula je prije pedesetak godina postala centar okupljanja najvažnijih svjetskih marksističkih intelektualaca i umjetnika koji su zagovarali demokratizaciju umjetnosti.
„Kakav je Zagreb bio, kakav je danas i kakav [bismo] željeli da bude“ može biti ili Zagreb koji kooptira umjetnički protest, ili Zagreb koji teži anarhizmu i javnoj egzibiciji, ili pak onaj u kojem je hapšenje umjetnika „metafora svakodnevnog postupanja“.
Marijo Milčić, urednik monografije Medika: 2008.-2013. : U Zagrebu postoji veliki problem i hajka na grafite koja se svakih pet godina ponavlja, ali je činjenica da je cijela povijest grafita na ulicama.
Radovi izloženi na Godišnjoj izložba karikatura članova Hrvatskog društva karikaturista pokazuju da je karikatura u Hrvatskoj uglavnom lišena kritičke oštrice kojom je ta disciplina povijesno secirala društvo.
Novootvorena izložba u Galeriji Miroslav Kraljević tematizira čovjekov odnos prema pretrokemijskim derivatima.
Galerija VN ugošćuje dio radova s posljednjeg Zagreb street art festivala: „Kreativnost je manje tolerirana od reklamne industrije koja plakate postavlja mahom na nedopuštenim mjestima.”
O izložbi Haptički odjek. Priroda, tijelo i umjetnosti u bivšoj Jugoslaviji i Čehoslavačkoj, koja je nedavno otvorena u Bratislavi, za H-Alter govore kustosi Daniel Grúň, Darko Šimičić i Miško Šuvaković.
Krešimira Gojanović: Posljednja nepravilnost sastoji se od dvadeset milijuna eura koje je ministrica Obuljen Koržinek dala HDLU-u za obnovu Meštrovićeva paviljona, premda zgrada nije stradala u potresu.
Marko Reisinger, osnivač novootvorene Kuće karikature Ota Reisingera: “Karikatura je imala tu moć da malo razbije mrgodnu koncepciju socijalističkih novina… Sve je naravno bilo u redu, ali znao je dobiti malo po prstima.”
Ana Kovačić, ilustratorica: “Društveno angažirana ilustracija mi je posebno draga jer progovara o važnim aktualnim temama pokušavajući ih približiti širem krugu ljudi koji možda inače o određenoj tematici uopće ne bi razmišljali.”
Vlado Martek, pjesnik i umjetnik: Za mene je bit fašizma mržnja spram razlike. To sam prvi put na svojoj koži osjetio s petnaest godina kad sam počeo nositi dugu kosu.
Sve šira upotreba računalnih programa ponukala je slikaricu i ilustratoricu Molly Crabapple i Centar za umjetničko istraživanje i izvještavanje na apel izdavačima, urednicima i sindikatima novinara.
Iris Slade, kustosica izložbe Pohvala ruci u Galeriji umjetnina, Split: Izložba je koncipirana s ciljem da se kroz naslikane, nacrtane ili grafički interpretirane figuralne kompozicije skrene pažnja na karakterističan detalj.
Agata Lučić, nagrađivana ilustratorica: Za mene je dobra ilustracija ona koja ne podilazi i ne podcjenjuje čitatelja. Tu prvenstveno mislim na stereotip slatke i zavodljive ilustracije za djecu.
Banksy u Trstu: Nisam siguran komu služi osvrtanje na mozgove konzumenata i pretencioznih art dealera čija sablasna perverzija ubija memoriju bristolskog podzemlja koje je rodilo ono što ti isti danas štuju i uzdižu.
Umjetnica Tanja Vujasinović povodom izložbe „Rad Tanje V. pronađen u Atelijeru Kožarić“: Izlažem audio instalaciju mog fiktivnog razgovora s Ivanom Kožarićem i knjigu umjetnika sa scenarijem tog dijaloga.
Prostranstvo ceste, golemi urbani prostori i sitne figure ljudi koji prolaze dok ih autorica zaustavlja na svojim crno-bijelim fotografijama dio su izložbe u zagrebačkom MSU.