likovna umjetnost
Novootvorena izložba u Galeriji Miroslav Kraljević tematizira čovjekov odnos prema pretrokemijskim derivatima.
Galerija VN ugošćuje dio radova s posljednjeg Zagreb street art festivala: „Kreativnost je manje tolerirana od reklamne industrije koja plakate postavlja mahom na nedopuštenim mjestima.”
O izložbi Haptički odjek. Priroda, tijelo i umjetnosti u bivšoj Jugoslaviji i Čehoslavačkoj, koja je nedavno otvorena u Bratislavi, za H-Alter govore kustosi Daniel Grúň, Darko Šimičić i Miško Šuvaković.
Krešimira Gojanović: Posljednja nepravilnost sastoji se od dvadeset milijuna eura koje je ministrica Obuljen Koržinek dala HDLU-u za obnovu Meštrovićeva paviljona, premda zgrada nije stradala u potresu.
Marko Reisinger, osnivač novootvorene Kuće karikature Ota Reisingera: “Karikatura je imala tu moć da malo razbije mrgodnu koncepciju socijalističkih novina… Sve je naravno bilo u redu, ali znao je dobiti malo po prstima.”
Ana Kovačić, ilustratorica: “Društveno angažirana ilustracija mi je posebno draga jer progovara o važnim aktualnim temama pokušavajući ih približiti širem krugu ljudi koji možda inače o određenoj tematici uopće ne bi razmišljali.”
Vlado Martek, pjesnik i umjetnik: Za mene je bit fašizma mržnja spram razlike. To sam prvi put na svojoj koži osjetio s petnaest godina kad sam počeo nositi dugu kosu.
Sve šira upotreba računalnih programa ponukala je slikaricu i ilustratoricu Molly Crabapple i Centar za umjetničko istraživanje i izvještavanje na apel izdavačima, urednicima i sindikatima novinara.
Iris Slade, kustosica izložbe Pohvala ruci u Galeriji umjetnina, Split: Izložba je koncipirana s ciljem da se kroz naslikane, nacrtane ili grafički interpretirane figuralne kompozicije skrene pažnja na karakterističan detalj.
Agata Lučić, nagrađivana ilustratorica: Za mene je dobra ilustracija ona koja ne podilazi i ne podcjenjuje čitatelja. Tu prvenstveno mislim na stereotip slatke i zavodljive ilustracije za djecu.
Banksy u Trstu: Nisam siguran komu služi osvrtanje na mozgove konzumenata i pretencioznih art dealera čija sablasna perverzija ubija memoriju bristolskog podzemlja koje je rodilo ono što ti isti danas štuju i uzdižu.
Umjetnica Tanja Vujasinović povodom izložbe „Rad Tanje V. pronađen u Atelijeru Kožarić“: Izlažem audio instalaciju mog fiktivnog razgovora s Ivanom Kožarićem i knjigu umjetnika sa scenarijem tog dijaloga.
Prostranstvo ceste, golemi urbani prostori i sitne figure ljudi koji prolaze dok ih autorica zaustavlja na svojim crno-bijelim fotografijama dio su izložbe u zagrebačkom MSU.
Ovih dana navršava se četvrt stoljeća od odlaska Gorana Merkaša (1950. – 1996.), varaždinskog likovnog umjetnika koji je svoju plodnu i uspješnu karijeru dizajnera, ilustratora i scenografa gotovo u cijelosti ostvario u matičnom HNK Varaždin.