obiteljsko nasilje
Najavljen je preokret u politici suzbijanja nasilja nad ženama: uz zakonske izmjene predviđa se veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku te uvođenje specijalizacija sudaca i sutkinja za rad na predmetima nasilja u obitelji.
Judy Wilkins-Smith: “Moj najveći cilj je osvijestiti sve da nismo žrtve, da smo apsolutno sposobni živjeti nevjerojatne živote i stvarati nevjerojatne zajednice.”
Bez zajedničkog europskog sustava evidentiranja nasilja nad ženama i jačanja sustava zaštite žrtava, provođenja zakona i pooštravanja kazni za počinitelje rodno uvjetovano nasilje nastavit će rasti.
I dalje postoji raskorak između ravnopravnosti “na papiru” i u praksi, a sustav koji bi trebao brinuti o žrtvama nasilja pun je needuciranih kadrova i predrasuda.
Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.
Iva Čatipović, SOS Rijeka: „U slučajevima kada se nasilje prema ženama progoni kao prekršaj, u gotovo 50 posto slučajeva osuđenim počiniteljima izriču se novčane kazne.“
Godišnji izvještaj Amnesty Internationala o Hrvatskoj: „Tražitelji međunarodne zaštite i dalje imaju otežan pristup azilu, a policija nastavlja s prisilnim odvraćanjima i zlostavljanjem iregulirnih migranata.“
Sredinom veljače, Hrvatska vlada poslala je prvi izvještaj o provođenju Istanbulske konvencije na evaluaciju Skupini stručnjaka Vijeća Europe (GREVIO).
Je li Kodeks za medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama koji je prije tri godine donijela pravobraniteljica Višnja Ljubičić doista unaprijedio to osjetljivo područje novinarskog rada?
Prva mjera protiv rodno uvjetovanog nasilja trebala bi biti prevencija koju bi posredovali socijalni radnici te, gdje je potrebno, i psihijatrija; osim toga, ključno sredstvo suzbijanja trebala bi biti edukacija o pravima žena.
Ankica Čakardić: “Novi Zakon o radu dodatno će potaknuti eksploataciju ženskog rada u kućanstvima, koja će sada biti i dodatno formalizirana.”
Neva Tölle: Moj osobni dojam je da vlada premijera Plenkovića s više razumijevanja i senzibiliteta pristupa problemu nasilja nad ženama nego što je to radila Milanovićeva, SDP-ova vlada.
Stipe Nogalo, sociolog i filozof i edukator o feminističkim temama: Muškarac je u kapitalističkom kontekstu shvaćen kao jeftina najamna snaga, proleter koji odlazi na posao, radi, šuti…
Maja Mamula: „Većina žena i djece koja su proživjela seksualno nasilje neće progovoriti o tome ili dulje vrijeme ili ikada.“