urbanizam
Treća tribina iz serije Grad u Gradskoj u organizaciji Gradske knjižnice i Udruge za nezavisnu medijsku kulturu nastavila je propitivanje aktualnih zagrebačkih urbanističkih tema.
Filmovi Dane Komljena prikazuju duboko političku dimenziju arhitekture, pokazujući kako beton, daleko od svoje statičke funkcije, može utjeloviti čovjekove najveće strahove i snove.
Mirjana Sagar Muškinja, predsjednica zagrebačkog MO Kajzerica: Kada smo dobili odgovor da “Grad nema novaca za otkup” parcela, shvatila sam da nisu ništa provjeravali već samo odgurnuli predmet.
Višegodišnji proces izgradnje Knjižnice i društvenog centra Paromlin nudi dovoljno vremena za otkup preostalih privatnih parcela, ispražnjivanje prostora od substandardne gradnje i provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja za vjerojatno najvažniji novi trg u Zagrebu u 21. stoljeću.
Rascjepkana silnim trakama uzdužnog parkiranja, automobilskog prometa i tramvajskom linijom, Tratinska je silinom svojeg prometa razdvojena na dva paralelna lica, koja međusobno ne komuniciraju.
U punoj kupoli Gradske knjižnice, 5. listopada održana je prva u nizu tribina “Grad u Gradskoj”. Dio je to koncepta kojeg potpisuje Saša Šimpraga.
Daleko najveći uspjeh nove pješačke zone u središtu Zagreba jest to da je Masarykova ulica – većim dijelom – konačno postala pješačka. Jer kad jednom neka ulica postane pješačka, ona to i ostaje.
O mogućnostima preuređenja zagrebačkog Kvaternikova trga govore povjesničarka umjetnosti Silva Kalčić, aktivist Vanja Radovanović, povjesničarka umjetnosti Rosana Ratkovčić i krajobrazni arhitekt Marijo Spajić.
David Kabalin: Podsjećanje na datume i događaje bitne za lokalnu povijest kao i poticanje interesa i sudjelovanja građana u kreiranju javnih prostora grada redovito rezultira interesom javnosti.
Stanari okolnih zgrada na tribini su pohvalili kulturno-društveni aspekt projekta i namjeru da se ne gradi nešto što bi ih moglo smetati i narušavati stambeni život.
Začetak nove mreže javnih česmi stavlja Split na prvo mjesto u Dalmaciji, a vjerojatno i Hrvatskoj, po ostvarenim pomacima tog komunalnog standarda, u prvom redu po brojnosti novih punktova.
O nekim urbanološkim aspektima moguće restitucije tzv. Monumentalne fontane na splitskoj Rivi: Je li buduća fontana samo sentimentalan pogled u prošlost ili i odgovor za danas i sutra?
Europska komisija još je 2018. izdala preporuku gradovima u zemljama članicama za veću dostupnost besplatne pitke vode u javnom prostoru, osobito u svjetlu klimatske krize.
Javne česme s posvetom nisu česte u Hrvatskoj, ali primjera ima, npr. u Makarskoj koja je rješenje na recentniji problem potrebe novog spomen-obilježja ponudila upravo u formi javne česme.
U serijalu „Ima li vode?“ posvećenom besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru četiri dalmatinska grada, Saša Šimpraga analizira stanje i izazove tog komunalnog standarda.
Na polovici mandata gradonačelnika Tomaševića i njegova tima ne postoji javno komunicirana starteška odluka o utemeljenju barem jednoga novog velikog javnog parka.
Opća ocjena većine zagrebačkih srednjih i malih kvartovskih parkova je da su izuzetno siromašni ambijentima, atmosferama, a time i doživljajima.
Arhitekti Josip Barišić i Ardijan Karlo Gashi, članovi inicijative nazvane „Urbanistički savjet Novog Zagreba“ govore o očuvanju urbanističkih kvaliteta toga dijela Zagreba i o mogućnostima njihova poboljšanja.
Prvi zagrebački kolodvor zvao se Južni, kasnije Sava, a danas je to Zapadni. Otvoren je 1862. godine s dolaskom željeznice u grad i izgradnjom prateće infrastrukture.
U klasifikaciji dijelova izgrađene parcele, razlika je između dvorišta i predvrta, a potonji karakterizira manja, često uža i duža površina. Dijeli ulicu i kuću.