Autor: Julija Savić
CROSOL-ovo istraživanje o stanju civilnog društva: Direktne sustavne represije nema, no u praksi je diskurs o udrugama sve hostilniji, i to posebno prema udrugama orijentiranim na kulturu i ljudska prava.
Sociolog Dražen Lalić poručuje političkoj ljevici nakon događanja Thompsona: „Pozovite svoje pristalice na trg, ljudi će doći. Bojkotirajte Sabor ako ruši Ustav. Napravite nešto konkretno, potpisujte peticiju, učinite nešto!”
Povjesničar Sven Milekić o eskalaciji ulične desnice: Ne treba im prepuštati teren, već ići i na radikalno provođenje zakona. Problematične vrijednosti nemaju što tražiti u javnom prostoru.
Nakon gotovo tri godine strpljenja, radnici u predškolskom obrazovanju izašli su na ulice. U subotu, 12. travnja, odgojiteljice i drugi vrtićki radnici održali su prosvjed na glavnom zagrebačkom trgu.
Projekt biciklističke staze Greenway posljednjih tjedana udara u postamente Aleje skulptura na Savskom nasipu.
Lovorka Marinović, predsjednica CNI-ja: Sustav za nošenje sa seksualnim uznemiravanjem postoji, ali ne funkcionira kako bi trebao.
Javno savjetovanje o novom Socijalnom planu Grada Zagreba za razdoblje od 2025. do 2027. završava sutra. Njegova je izrada započela u srpnju prošle godine, a čini ga detaljan dokument na više od 100 stranica.
„Kakav je Zagreb bio, kakav je danas i kakav [bismo] željeli da bude“ može biti ili Zagreb koji kooptira umjetnički protest, ili Zagreb koji teži anarhizmu i javnoj egzibiciji, ili pak onaj u kojem je hapšenje umjetnika „metafora svakodnevnog postupanja“.
Gradilište podzemnog spremnika u centru grada od prošloga tjedna osigurava policija.
U razdoblju porasta mitova oko rodnih odrednica i tobožnje rodne ideologije nužno je da do javnosti dopru glasovi onih koji te mitove mogu raskrinkati.
Nakon godinu i po borbe s upravom Filozofskog fakulteta u Zagrebu studenti su krenuli u kolektivnu reakciju – 17. veljače održan je 219. Plenum FFZG-a.
Odvjetnica Lina Budak komentira neaktvinost zagrebačkih struktura u slučaju „BBB-a s brčićima“.
Početkom veljače, na zagrebačkoj Trešnjevci ukazao se „prozor za život“ čiji je deklarirani cilj pružiti alternativu čedomorstvu i ostavljanju beba u kontejnerima.
Zagrebačka Ružmarinka nedavno je preplavljena fašističkim grafitima, uključujući i priznanje Dinamu, da ga “voli” čak i “Adolf Hitler”.
Mogu li se aktualne izmjene Odluke o socijalnoj skrbi Grada Zagreba promatrati u kontekstu skorih lokalnih izbora? Mogu, ali zbog loše komunikacije samoga Grada.
Marijo Milčić, urednik monografije Medika: 2008.-2013. : U Zagrebu postoji veliki problem i hajka na grafite koja se svakih pet godina ponavlja, ali je činjenica da je cijela povijest grafita na ulicama.
Ovogodišnji se program sastojao od četiri interaktivne radionice koje obrazuju o zero waste praksama poput pravilnog odvajanja otpada te popravljanja, razmjene i korištenja održivih predmeta.
Sad već davne, ali zagrebačkom prostoru i dalje aktualne 2018. Bandićeva je zagrebačka vlast uklonila vegetaciju s Trga žrtava fašizma, unatoč suprotnoj volji građana i preporukama struke.
Promet je izvor 22 posto zagađenja zraka u Zagrebu, a kako bi se to zagađenje smanjilo, potrebno je „smanjiti broj vozila u cirkulaciji“.
Fakultetsko vijeće odbilo je studentski prijedlog da na dnevni red stavi izjavu o solidarnosti s palestinskim narodom, te zahtjeve za objavu popisa suradnji s izraelskim ustanovama i za prestanak suradnje s onima koje ne osuđuju genocid.