Autor: Julija Savić

Nakon gotovo tri godine strpljenja, radnici u predškolskom obrazovanju izašli su na ulice. U subotu, 12. travnja, odgojiteljice i drugi vrtićki radnici održali su prosvjed na glavnom zagrebačkom trgu.

Javno savjetovanje o novom Socijalnom planu Grada Zagreba za razdoblje od 2025. do 2027. završava sutra. Njegova je izrada započela u srpnju prošle godine, a čini ga detaljan dokument na više od 100 stranica.

„Kakav je Zagreb bio, kakav je danas i kakav [bismo] željeli da bude“ može biti ili Zagreb koji kooptira umjetnički protest, ili Zagreb koji teži anarhizmu i javnoj egzibiciji, ili pak onaj u kojem je hapšenje umjetnika „metafora svakodnevnog postupanja“.

U razdoblju porasta mitova oko rodnih odrednica i tobožnje rodne ideologije nužno je da do javnosti dopru glasovi onih koji te mitove mogu raskrinkati.

Nakon godinu i po borbe s upravom Filozofskog fakulteta u Zagrebu studenti su krenuli u kolektivnu reakciju – 17. veljače održan je 219. Plenum FFZG-a.

Početkom veljače, na zagrebačkoj Trešnjevci ukazao se „prozor za život“ čiji je deklarirani cilj pružiti alternativu čedomorstvu i ostavljanju beba u kontejnerima.

Zagrebačka Ružmarinka nedavno je preplavljena fašističkim grafitima, uključujući i priznanje Dinamu, da ga “voli” čak i “Adolf Hitler”.

Mogu li se aktualne izmjene Odluke o socijalnoj skrbi Grada Zagreba promatrati u kontekstu skorih lokalnih izbora? Mogu, ali zbog loše komunikacije samoga Grada.

Marijo Milčić, urednik monografije Medika: 2008.-2013. : U Zagrebu postoji veliki problem i hajka na grafite koja se svakih pet godina ponavlja, ali je činjenica da je cijela povijest grafita na ulicama.

Sad već davne, ali zagrebačkom prostoru i dalje aktualne 2018. Bandićeva je zagrebačka vlast uklonila vegetaciju s Trga žrtava fašizma, unatoč suprotnoj volji građana i preporukama struke.

Promet je izvor 22 posto zagađenja zraka u Zagrebu, a kako bi se to zagađenje smanjilo, potrebno je „smanjiti broj vozila u cirkulaciji“.

Fakultetsko vijeće odbilo je studentski prijedlog da na dnevni red stavi izjavu o solidarnosti s palestinskim narodom, te zahtjeve za objavu popisa suradnji s izraelskim ustanovama i za prestanak suradnje s onima koje ne osuđuju genocid.

Segregacija Roma u Hrvatskoj: Nije da od slučaja Oršuš nije bilo nikakvog pomaka, no često se radi o kozmetičkim gestama ili nepotpunoj provedbi, što mjere čini gotovo isključivo deklarativnima.

Dijana Šobota: „Dizanje razine svijesti o tome što je sve neprihvatljivo i posve jasne procedure kako to adresirati neophodni su da krenemo putem rješavanja problema.“