Hrvatska

Thomas Farnell, koordinator istraživanja o obrazovnoj nejednakosti: Visoko obrazovanje ima snažne programe uključivanja ranjivih skupina, ali prethodni stadiji obrazovanja ne.

Udruge osoba s intelektualnim teškoćama često se oslanjaju na entuzijazam roditelja, koji smišljaju najmaštovitije načine kako da njihovi problemi dopru do onih koji odlučuju.

„Ljudima ova pomagala omogućuju pokretljivost, duže zadržavanje samostalnosti i kontrole nad tijelom i životom.“, ističe Martina Horvat, voditeljica karlovačke Posudionice pomagala.

Vesna Ivasović, klinička psihologinja: “Osobe koje su imale dobre sposobnosti vida i/ili sluha, suočavaju se u starijoj dobi sa slabljenjem tih osjetila, a kod nekih dolazi i do gubitka vida ili sluha.”

„Često plačem, imam osjećam da nigdje ne pripadam. Imam užasno teške i nagle promjene raspoloženja. Sve se češće javlja strah od ljudi“, opisuje Leonida Kifer kako se manifestira njena dijagnoza iz područja mentalnog zdravlja.

Djeca jednog nižeg razreda u privatnoj osnovnoj školi Epoha u Zagrebu trpe konstantno fizičko nasilje od jednog vršnjaka, a ravnateljica škole Lea Brezar tri mjeseca nije nadležnim institucijama prijavila vršnjačko nasilje.

Program Grada Zagreba za mlade pokriva sedam područja u kojima je nužno nešto poduzeti, međutim mjere podsjećaju na popis želja više nego na konkretne korake.

Žene s invaliditetom posebno su osjetljiva društvena skupina koja često doživljava diskriminaciju. „Ako se doda socijalni status, ruralno područje ili pripadnost nacionalnoj manjini, vidimo s kako velikim izazovima se one suočavaju.”

Cijene stanova već četvrtu godinu lete u nebo prosječnim godišnjim poskupljenjem četvornog metra od osam posto. Nastavi li država subvencionirati stambene zajmove kupcima u dobi do 45 godina, uzrokovat će eksploziju nekretninskog balona.

Istraživanje o digitalnoj uključenosti ranjivih skupina pokazalo je da su za 65 posto ispitanika troškovi nabavke uređaja i opreme previsoki, a njih tek polovica koristi javne digitalne usluge.

„Sramotno je da Hrvatska nema strategiju sprječavanja samoubojstava, iako ima veće stope samoubojstava i od svjetskog i od europskog prosjeka“, ističe Tin Pongrac, predsjednik udruge Životna linija.

„Ovaj projekt za mene znači mogućnost da se u potpunosti osamostalim od roditelja. Znači mi puno i to što znam da neću završiti u domu za starije jednom kada se moji roditelji ne budu mogli brinuti za mene.”

Programi fondovskog financiranja i projekti neprofitnih organizacija traju u diskontinuitetima, a intervali njihova trajanja i netrajanja ovise o količini birokratske neodgovornosti i ignorancije iskazane od slučaja do slučaja.