Ljudska prava
Klečeće „javne molitve“: Kakva je to “civilizacija” u kojoj smo se našle? Koji se to duhovni nalog skriva iza ovih „događanja“, a koja bi sve nas preobrazila u „poslušno stado“, bespogovorno i nijemo?
Željka Jelavić: Iako živimo u dijelu svijeta s dostupnim izvorima hrane, sve više stanovnika Hrvatske gladuje.
Bez zajedničkog europskog sustava evidentiranja nasilja nad ženama i jačanja sustava zaštite žrtava, provođenja zakona i pooštravanja kazni za počinitelje rodno uvjetovano nasilje nastavit će rasti.
U zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, čiji sustav azila sadrži tako duboke disfunkcije, potrebno je suštinski ispitati jesu li takozvani dobrovoljni povraci zaista dobrovoljni.
U Hrvatskoj ne postoji poticajno okruženje za rad organizacija civilnog društva i dobri uvjeti za participaciju boraca za ljudska prava i njihovih organizacija u procesu donošenja odluka.
Marijana Hameršak: „Od zagrebačkih gradskih vlasti se očekivalo da mimo kriznog humanitarnog refleksa reagiraju na promjenu prakse prema ljudima u pokretu, njihovu veću vidljivost i različite potrebe.”
Rijetki su mediji prenijeli vapaje najprezrenijih čije je istupe na konferenciji COP27 obilježila snažna antiratna, antikolonijalna i nerijetko radikalna antikapitalistička poruka.
Ana Gvozdić: Bavimo se odgovornošću vojnog i političkog rukovodstva Hrvatske i hrvatskih snaga za zločine počinjene u Hrvatskoj, ali i u BiH.
Skoro tri četvrtine ispitanika u istraživanju Amnesty Internationala izjasnilo se da bi FIFA dio dobiti od Svjetskog prvenstva trebala koristiti za kompenzaciju radnicima stradalim u izgradnji stadiona.
Hrvatska je bila dužna sačiniti akcijski plan za izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju nasilne smrti šestogodišnje Madine Husseini. Plan je sada objavljen.
“Nasilni izgoni više nisu ograničeni samo na jednu ili dvije zemlje, jedan ili dva incidenta, već su postali dio zabrinjavajuće i tolerirane politike.“
Delegacija Odbora Vijeća Europe za sprečavanje mučenja boravila je nedavno u našoj zemlji kako bi na terenu provjerila stanje u zatvorima i sličnim institucijama.
“U početku je bilo malo čuđenja, ali učenice su to dobro prihvatile”, kaže Snježana Klarić, ravnateljica varaždinske Strojarske i prometne škole.
Slavko Mađor, Hrvatska mreža za beskućnike: “Osiguranje stambenih zajednica za beskućnike uvijek se na kraju svede na projekte.”
Osnovni utisak koji ostavlja čitanje prvog godišnjeg izvještaja tijela koje bi trebalo nadzirati odnos policije prema izbjeglicama jest da je na hrvatskim granicama uglavnom sve OK.
Najviše ulazaka policije u romska naselja događa se zbog glasne glazbe te im se oduzimaju zvučnici, mobiteli, tableti, USB stickovi, pa čak i instrumenti.
„Određivali smo koje su to ključne teme koje se pojavljuju u medijima vezano uz migracije“, kaže Kruno Kardov.
Članak 70. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti govori da osobe pod međunarodnom zaštitom imaju pravo i na visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao hrvatski državljani.
Luka Kos iz CMS-a: “Sama činjenica da nismo imali Akcijski plan za integraciju već tri godine govori o prioritetima Vlade RH. Mnoge aktivnosti iz tog plana nisu ni provedene ili jesu vrlo kasno.”
“Pravo je pitanje koliko djece ostaje izvan naših granica i koliko ih tamo umire, bez da mi za to znamo”, upozorila je Sara Kekuš iz CMS-a na tribini „Djeca bez pratnje u Hrvatskoj“.