Planet Zemlja
“Motiv mi je da se kroz davanje umnoži osjećaj zadovoljstva življenja”, kaže Višnja Kljajić, idejna začetnica projekta Eko naselja.
Opća ocjena većine zagrebačkih srednjih i malih kvartovskih parkova je da su izuzetno siromašni ambijentima, atmosferama, a time i doživljajima.
„Kada se ljudi počnu družiti s vjevericama, postanu svjesni njihove živahnosti i veselja koje pružaju. Gledajući kako se vjeverice igraju i trče, ljudi počinju osjećati pozitivnu energiju i radost.”
U klasifikaciji dijelova izgrađene parcele, razlika je između dvorišta i predvrta, a potonji karakterizira manja, često uža i duža površina. Dijeli ulicu i kuću.
Slučaj Vrapčak na Jarunu: Unatoč proklamiranom zelenom programu, obećanju transparentnosti i suradnje s građanima, zagrebačke vlasti preferiraju “sterilnost”.
Rosana Ratkovčić i Boris Štromar o fenomenu boje u Zagrebu: Svijetleće reklame siluju nas sa svakog ugla, a rasvjeta većine osvijetljenih pročelja znamenitih građevina potpuno je neadekvatna.
Dražen Jerman, predsjednik udruge pčelara Pčelinjak koja korisnike zatvorskog smještaja poučava pčelarenju: „Zatvorenici i zatvorenice jako zadovoljni radom u pčelinjaku.“
Nensi Franić i Mislav Lasić – Mali Zeleni, Split: Grad Split ne radi na osmišljavanju uređenja novih zelenih površina, a često ni iole ambicioznijeg održavanja ili preuređenja zastarjelih.
Buddy Huffaker, izvršni direktor Zaklade Alda Leopolda: „Pokušavamo pokazati kako izgleda egzistirati na komadu zemljišta bez da ga devastiramo kroz vrijeme.“
Međunarodni panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavio je dugo očekivano Sintezno izvješće, završni dio Šestog izvješća o klimi.
Hoće li Hrvatsko zagorje dobiti svoj prvi park prirode? Izvjesno je da će Ivanščica dobiti neku vrstu zaštite.
Europskim novcem se kod nas uglavnom financiraju promašene spojene pješačko-biciklističke staze, neadekvatna odmorišta i slično.
To što pokušavamo napraviti Inicijativom za javni voćnjak na Jarunu itekako ima veze sa stvaranjem sigurnijeg grada.
Novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Science donosi zabrinjavajući podatak kako svjetlosno onečišćenje u svijetu raste velikom brzinom od10 posto godišnje.
Unatoč opsežnom programu razminiranja koji se posljednjih godina provodi i posredstvom kohezijskih fondova EU-a, mine zaostale iz rata i dalje ubiru žrtve.
Do 2035. godine možemo napustiti sve fosilne izvore energije, ne samo plin, već i ugljen i naftne derivate.
Na jednoj su strani tisuće klimatskih aktivista, a na drugoj brojne policijske snage koje pokušavaju osigurati njemačkoj energetskoj korporaciji RWE da sruši selo i proširi rudnik ugljena.
U zaštićenom krajobrazu čarobne rijeke Slunjčice u Karlovačkoj županiji moguća je izgradnja hidroelektrana. Izmjene prostornog plana ostavljaju mogućnost gradnje na lokacijama starih mlinica.
„Uspjeli smo da se iz prijedloga maknu najproblematičniji članci i naplaćivanje ulaska na plaže“, ističe Maja Jurišić povodom javnog savjetovanja o prijedlogu Zakona o pomorskom dobru.
…i kako ju možemo primijeniti na turističkim otocima Mediterana? Regenerativna arhitektura obnavlja zdravlje i otpornost ekosustava i društva.