Planet Zemlja
35 kilometara koje danas nije moguće prijeći vlakom, mogu se prijeći sjajnom biciklističkom stazom, možda i najboljom koju sam imala prilike isprobati.
Planirana je gradnja niza hidroelektrana, a Centar za životnu sredinu ulaže velike napore da se gornji tok ove predivne rijeke napokon zaštiti.
Dok EU masovno financira željezničku infratsrukutru, ne brine koliko vlakova vozi tim tračnicama, voze li uopće, ili kakvi su vozni redovi.
„Grad je dio prirode i treba gledati da uz silnu urbanost i izgradnju ne bude mrtav, već da se i u takav urbani ekosustav vrati život“, ističe vrtlar Kruno Pekas.
Novootvorena biciklistička staza BRZO spaja Zabok i Oroslavje, a uključuje i prekrasan biciklistički most preko željezničke pruge u Zaboku kojeg se ni Nizozemska ne bi posramila.
„Ekonomija raseljavanja i ekocida“: Odvija se proces izvlaštenja stanovnika Kosinjske doline koji su već pedeset godina taoci vrlo upitnog energetskog projekta.
Rijeka Tara, „Suza Evrope“, koja je dom najdužem kanjonu na našem kontinentu i drugom najdužem kanjonu u svijetu, 2024. godinu dočekala je prilivom teških metala u svojoj kristalnoj tirkiznoj vodi.
Jill Warren, direktorica Europske biciklističke federacije: “Elektrifikacija vozila neće riješiti probleme kao što su zagađenje i količina javnog prostora koju zauzimaju automobili.”
Politička supergodina i klimatske politike: Najhitniji problem današnjice u hrvatskoj se političkoj kaljuži dosad gotovo nije ni spomenulo, ističu Znanstvenici za klimu.
Trenutno odvajamo tek oko 46 posto otpada, što je znatno manje od ciljeva koje smo se obvezali ispuniti. Da bi se promjena dogodila ne treba šačica ljudi živjeti savršeni zero-waste, već treba puno ljudi živjeti nesavršeni zero-waste.
Početkom 2024. godine The Guardian je prenio istraživanje časopisa The Lancet Planetary Health, objavljeno u travnju prošle godine, na temu smrti izazvanih toplinskim udarima u Europi.
Grad Varaždin treću godinu za redom sufinancira građanima servis starog ili kupnju novog bicikla.
Tribina je ponudila blic presjek na neke od tema u okviru velike teme Gredelja, a kao posebno važno istaknuto je pitanje procesa reurbanizacije tog prostora kupljenog novcem građanki i građana Zagreba.
Europska komisija donijela je važnu i dugo očekivanu preporuku koja je smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. u odnosu na razine iz 1990 postavila za cilj EU-a .
Znanstvenici predlažu mjere kojima je cilj vratiti stanište dupina u stanje u kakvom je bilo u predindustrijsko vrijeme. „Da, to je potpuno nerealno, a u isto vrijeme je i potpuno ispravno“, kaže Giovanni Bearzi.
Veća količina ispušnih plinova kod dizelaša uzrokuje oko 10 000 preranih smrti u EU, a prijevoz, najveći izvor zagađenja zraka, odgovoran je za otprilike 425 000 prijevremenih smrti u Europi tijekom 2015. godine.
Zagreb iščekuje uređenje novih velikih parkova u Travnom i Španskom i proširenje već postojećih parkova poput Maksimira na zapad, a svi mogu imati elemente park-šuma.
Jasminka Bjelavac iz sarajevskog ogranka Fondacije Heinrich Böll: ”Kod nas još uvijek postoji tendencija da će naše elektroprivrede da dekarboniziraju Bosnu i Hercegovinu. To nigdje nije bilo na svijetu, pa neće vjerovatno ni kod nas.”
Je li riječ o povijesnom dogovoru ili je COP28 još jedan COP koji je zakazao? Interpretacije se kao i uvijek kada je riječ o UN-ovim klimatskim pregovorima uvelike razlikuju.
Mirjana Sagar Muškinja, predsjednica zagrebačkog MO Kajzerica: Kada smo dobili odgovor da “Grad nema novaca za otkup” parcela, shvatila sam da nisu ništa provjeravali već samo odgurnuli predmet.