Planet Zemlja

Indikativno je da u brojnim klimatskim prosvjedima izostaje prozivanje vojne industrije i vojnih saveza za stanje klime, unatoč činjenici da je vojna industrija odgovorna za 6 posto emisije stakleničkih plinova.

Svinjari i grupa koja ih podupire nastupali su agresivno i postizali su da se stanje ne mijenja. Stanovnicima Jakuševca vjerojatno nitko nikad neće nadoknaditi štetu što žive u smradu.

Dok EU glasa o novim pravilima o kvaliteti zraka, satelitski podaci pokazuju da 98 posto ljudi živi u područjima gdje je zagađenje iznad granica koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.

Začetak nove mreže javnih česmi stavlja Split na prvo mjesto u Dalmaciji, a vjerojatno i Hrvatskoj, po ostvarenim pomacima tog komunalnog standarda, u prvom redu po brojnosti novih punktova.

U petak je desetak klimatskih aktivista u kajacima policija gađala vodenim topovima, a u subotu je tijekom prosvjednom marša uhićeno tridesetak aktivista koji su se probili u prostor LNG terminala.

Europska komisija još je 2018. izdala preporuku gradovima u zemljama članicama za veću dostupnost besplatne pitke vode u javnom prostoru, osobito u svjetlu klimatske krize.

Na Jadranskom klimatskom kampu sudjelovat će dvjestotinjak aktivista. Inicijativa Extinction Rebellion poziva sve građane da se 26. kolovoza pridruže prosvjedu protiv plinske infrastrukture.

Javne česme s posvetom nisu česte u Hrvatskoj, ali primjera ima, npr. u Makarskoj koja je rješenje na recentniji problem potrebe novog spomen-obilježja ponudila upravo u formi javne česme.

Očekivanu idilu života na rubu grada, na Jakuševcu, zamijenila je frustracija smradom deponija i još intenzivnijim smradom svinja, od kojih doslovno peku oči i boli želudac.

Poštar i električar su umrli od vrućine u Texasu. Slično je u Rimu, Kanu, Palermu, Tirani, Tunisu, Figueresu i Alžiru. Prošlog ljeta je toplotni val odnio 60,000 života samo u Europi.

U serijalu „Ima li vode?“ posvećenom besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru četiri dalmatinska grada, Saša Šimpraga analizira stanje i izazove tog komunalnog standarda.

Na polovici mandata gradonačelnika Tomaševića i njegova tima ne postoji javno komunicirana starteška odluka o utemeljenju barem jednoga novog velikog javnog parka.

Državni zavod za zaštitu prirode najavljuje da će gornji tok Mrežnice postati spomenik prirode, a donji tok značajni krajobraz. Zaštita Mrežnice dio je kampanje The Nature Conservancy „Zajedno za rijeke“.