Planet Zemlja

Sječa drvoreda zdravih stabala starih 50 i više godina uz Fažansku cestu u Puli bila je kap koja je prelila čašu Kruni Pekasu, poznatom kao Vrtlar Kruno, i građanskoj inicijativi Protiv nekontrolirane sječe stabala.

Države Europske unije, inače jake na riječima o zaštiti bioraznolikosti, usuglasile su se da žele smanjiti razinu zaštite vuka.

Rok za predaju ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog  plana (NECP) za razdoblje 2024-2030. Europskoj komisiji bio je 30. lipnja, a Hrvatska ga ni dosad nije predala.

Austrijske udruge koje se bave pticama objavile su fotografije desetaka ptica koje uginule ili nemoćne leže na tlu. Bez topline i insekata kojima se hrane, lastavice ne mogu preživjeti.

Hrvatska čarter flota među najvećima je u svijetu, brodovi se slobodno mogu sidriti gotovo svugdje, neiskusni nautičari nepotrebno vuku sidra po dnu i uništavaju izuzetno vrijedne livade posidonije.

Zakon o obnovi prirode prošao je jedno od najburnijih putovanja u povijesti zakonodavstva EU-a, da bi napokon bio izglasan prošloga mjeseca.

Velika palma u predvrtu kuće na uglu Škrlčeve i Kušlanove bila je najljepša palma u Zagrebu, jedinstven i poseban ukras ulice i cijelog kvarta.

Planirana je gradnja niza hidroelektrana, a Centar za životnu sredinu  ulaže velike napore da se gornji tok ove predivne rijeke napokon zaštiti.

„Grad je dio prirode i treba gledati da uz silnu urbanost i izgradnju ne bude mrtav, već da se i u takav urbani ekosustav vrati život“, ističe vrtlar Kruno Pekas.

Novootvorena biciklistička staza BRZO spaja Zabok i Oroslavje, a uključuje i prekrasan biciklistički most preko željezničke pruge u Zaboku kojeg se ni Nizozemska ne bi posramila.

„Ekonomija raseljavanja i ekocida“: Odvija se proces izvlaštenja stanovnika Kosinjske doline koji su već pedeset godina taoci vrlo upitnog energetskog projekta.

Jill Warren, direktorica Europske biciklističke federacije: “Elektrifikacija vozila neće riješiti probleme kao što su zagađenje i količina javnog prostora koju zauzimaju automobili.”

Trenutno odvajamo tek oko 46 posto otpada, što je znatno manje od ciljeva koje smo se obvezali ispuniti. Da bi se promjena dogodila ne treba šačica ljudi živjeti savršeni zero-waste, već treba puno ljudi živjeti nesavršeni zero-waste.

Početkom 2024. godine The Guardian je prenio istraživanje časopisa The Lancet Planetary Health, objavljeno u travnju prošle godine, na temu smrti izazvanih toplinskim udarima u Europi.