izbjeglice

Osnovni utisak koji ostavlja čitanje prvog godišnjeg izvještaja tijela koje bi trebalo nadzirati odnos policije prema izbjeglicama jest da je na hrvatskim granicama uglavnom sve OK.

Zagreb postaje novi dom za osobe raznih kulturnih i etničkih pozadina, ali nedostaje utočište za njih, prostor gdje bi se svi stanovnici mogli okupiti i dijeliti zajednička iskustva kulture, edukacije i susreta.

Članak 70. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti govori da osobe pod međunarodnom zaštitom imaju pravo i na visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao hrvatski državljani.

Luka Kos iz CMS-a: “Sama činjenica da nismo imali Akcijski plan za integraciju već tri godine govori o prioritetima Vlade RH. Mnoge aktivnosti iz tog plana nisu ni provedene ili jesu vrlo kasno.”

“Pravo je pitanje koliko djece ostaje izvan naših granica i koliko ih tamo umire, bez da mi za to znamo”, upozorila je Sara Kekuš iz CMS-a na tribini „Djeca bez pratnje u Hrvatskoj“.

„Važno je da sustav ne dopušta diskriminaciju među izbjeglicama bez obzira na zemlju porijekla“, istaknula je Tea Vidović iz Centra za mirovne studije uoči 9. Tjedna IZBJEGLICAma.

Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.

Ukrajinski ratni izbjeglice romske etničke pripadnosti nailaze na manjak susretljivosti i na kršenje međunarodnih konvencija pri ulasku u zapadnije zemlje i boravku u njima.

Godišnji izvještaj Amnesty Internationala o Hrvatskoj: „Tražitelji međunarodne zaštite i dalje imaju otežan pristup azilu, a policija nastavlja s prisilnim odvraćanjima i zlostavljanjem iregulirnih migranata.“

MUP je nedavno, nakon tromjesečne suspenzije, vratio u službu hrvatske policajce, glavne aktere snimke Lighthouse Reportsa koja je zabilježila kako premlaćuju izbjeglice. Takav ishod komentiraju aktivisti i stručnjaci za prava ljudi u pokretu.

Mladi, obitelji u riziku, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja pripadnici nacionalnih manjina i izbjeglice najslabije su obuhvaćeni sustavom pružanja socijalnih usluga u Hrvatskoj.