ranjive skupine
Djeca jednog nižeg razreda u privatnoj osnovnoj školi Epoha u Zagrebu trpe konstantno fizičko nasilje od jednog vršnjaka, a ravnateljica škole Lea Brezar tri mjeseca nije nadležnim institucijama prijavila vršnjačko nasilje.
Program Grada Zagreba za mlade pokriva sedam područja u kojima je nužno nešto poduzeti, međutim mjere podsjećaju na popis želja više nego na konkretne korake.
Od donošenja Zagrebačke strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti prošla je godina dana, a mjere se ne provode.
Marta Jalšovec iz Centra za inkluzivne radne aktivnosti: „Osobe s intelektualnim teškoćama imaju sposobnost postati cijenjeni i produktivni članovi radnog tima. No, velikom broju njih posao je otežano dostupan.”
Ukrajinski ratni izbjeglice romske etničke pripadnosti nailaze na manjak susretljivosti i na kršenje međunarodnih konvencija pri ulasku u zapadnije zemlje i boravku u njima.
Iva Čatipović, SOS Rijeka: „U slučajevima kada se nasilje prema ženama progoni kao prekršaj, u gotovo 50 posto slučajeva osuđenim počiniteljima izriču se novčane kazne.“
Godišnji izvještaj Amnesty Internationala o Hrvatskoj: „Tražitelji međunarodne zaštite i dalje imaju otežan pristup azilu, a policija nastavlja s prisilnim odvraćanjima i zlostavljanjem iregulirnih migranata.“
Hrvatska od 2017. godine nema Nacionalni program za mlade i nespremno je dočekala Europsku godinu mladih (2022.)
Sredinom veljače, Hrvatska vlada poslala je prvi izvještaj o provođenju Istanbulske konvencije na evaluaciju Skupini stručnjaka Vijeća Europe (GREVIO).
Je li Kodeks za medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama koji je prije tri godine donijela pravobraniteljica Višnja Ljubičić doista unaprijedio to osjetljivo područje novinarskog rada?
Olja Družić Ljubotina: “Stambene politike prema ranjivim skupinama u našem društvu – nema, ne postoji. Ne postoje nacionalni programi stambenog zbrinjavanja ranjivih skupina.”
Tvrtka Đuro Đaković TEP zapošljava preko tisuću radnika na području Slavonije, a zbog ruskog vlasnika blokirani su joj računi i upitna budućnost.
Sunčica Brnadić, SSSH: „Problem s ugovorima na određeno je što oni u suštini ograničavaju mogućnost zaštite radničkih prava.”
Žene s invaliditetom posebno su osjetljiva društvena skupina koja često doživljava diskriminaciju. „Ako se doda socijalni status, ruralno područje ili pripadnost nacionalnoj manjini, vidimo s kako velikim izazovima se one suočavaju.”
Prva mjera protiv rodno uvjetovanog nasilja trebala bi biti prevencija koju bi posredovali socijalni radnici te, gdje je potrebno, i psihijatrija; osim toga, ključno sredstvo suzbijanja trebala bi biti edukacija o pravima žena.
„Skupite račune za vodu, struju i grijanje i dođite do nas“, pozivaju savjetnice u Centru Anamari Majdandžić i Silvija Vočanec.
Iva Grubiša: Naše političke institucije manipuliraju idejom Hrvatske kao tranzitne zemlje kako ništa ne bi morale raditi po pitanju izbjeglica.
Ankica Čakardić: “Novi Zakon o radu dodatno će potaknuti eksploataciju ženskog rada u kućanstvima, koja će sada biti i dodatno formalizirana.”
Luca Malatesti, filozof psihijatrije: Nepobitno je da je razvoj lijekova ponudio određenu palijativnu skrb kojom bi se obuzdale najteže posljedice mentalnih poremećaja.
Istraživanje o digitalnoj uključenosti ranjivih skupina pokazalo je da su za 65 posto ispitanika troškovi nabavke uređaja i opreme previsoki, a njih tek polovica koristi javne digitalne usluge.