ranjive skupine

“Pravo je pitanje koliko djece ostaje izvan naših granica i koliko ih tamo umire, bez da mi za to znamo”, upozorila je Sara Kekuš iz CMS-a na tribini „Djeca bez pratnje u Hrvatskoj“.

Aktualna gradska vlast ne potencira „promoviranje obiteljskih vrijednosti“, kao što se radilo u doba Milana Bandića.

Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske: “Proračun za mlade Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade je 0,3 posto, a sve ostalo je namijenjeno demografiji.”

Vukovarska tvrtka jedina u Hrvatskoj proizvodi tricikle za osobe s invaliditetom. Nedavno su donirali devet tricikala udrugama iz raznih dijelova Hrvatske.

„Važno je da sustav ne dopušta diskriminaciju među izbjeglicama bez obzira na zemlju porijekla“, istaknula je Tea Vidović iz Centra za mirovne studije uoči 9. Tjedna IZBJEGLICAma.

Nura Ismailovski, predsjednica zagrebačkog povjerenstva za dodjelu stipendija mladim Romima: Moje ponovno imenovanje potvrđuje da je sadašnjoj vlasti na čelu s  Tomaševićem bitna kvaliteta.

Pandemija korona virusa koja je dodatno marginalizirala ranjive skupine, problem rasizma u redovima policije i porast atmosfere netrpeljivosti prema LGBTI osobama, glavni su problemi koji su obilježili 2021. godinu.

Iz Nacionalnog plana za prava djece za razdoblje do 2026. godine ne može se zaključiti da je vlada svjesna propusta javnih institucija na planu ostvarivanja dječjih prava.

Marica Mirić iz 8. Centra znanja: Borimo se za Zakon o inkluzivnom dodatku jako dugo, a ozbiljno lobiranje je započelo krajem 2013. kad smo dobili nacrt zakona od tadašnje vlade koji nije bio zadovoljavajuć.

Thomas Farnell, koordinator istraživanja o obrazovnoj nejednakosti: Visoko obrazovanje ima snažne programe uključivanja ranjivih skupina, ali prethodni stadiji obrazovanja ne.

Udruge osoba s intelektualnim teškoćama često se oslanjaju na entuzijazam roditelja, koji smišljaju najmaštovitije načine kako da njihovi problemi dopru do onih koji odlučuju.

„Ljudima ova pomagala omogućuju pokretljivost, duže zadržavanje samostalnosti i kontrole nad tijelom i životom.“, ističe Martina Horvat, voditeljica karlovačke Posudionice pomagala.

Krajem travnja Kuća ljudskih prava objavila je svoj redoviti, vrlo opširan i detaljan, pregled stanja ljudskih prava u prošloj, 2021. godini. Među programskim dokumentima koje je Vlada trebala donijeti, a nije, na prvom je mjestu Nacionalni plan zaštite i promocije ljudskih prava.

Vesna Ivasović, klinička psihologinja: “Osobe koje su imale dobre sposobnosti vida i/ili sluha, suočavaju se u starijoj dobi sa slabljenjem tih osjetila, a kod nekih dolazi i do gubitka vida ili sluha.”

Višegodišnji korisnik usluga kazneno-popravnih ustanova za H-Alter govori o mučenju od strane službenika pravosudne policije.

3. svibnja, Svjetski dan slobode medija, H-Alter proslavlja velikom anketom: Odluku nadležnih službi o izbacivanju članaka objavljenih na našem portalu iz programa ESF-a komentiraju istaknuti intelektualci i aktivisti civilnog društva.

Socijalne i zdravstvene usluge još uvijek nisu dostupne svima, a osobito su pogođeni oni koji žive dalje od urbanih centara.

“Država koja se toliko kune u materinstvo i djecu, kršenjem prava pomoćnika u nastavi direktno krši zajamčena ustavna prava naše djece.”

Dalje od očiju javnosti odvija se originalan pilot-projekt: novac evropskih poreznih obveznika hrvatska država koristi kao sredstvo kontrole i suspenzije novinarskih sloboda.

Romsko naselje na Strugama postoji još od 1960-ih, a ono na Vrtnom putu od 1980-ih. Jednako su zapuštena, naseljavana i raseljavana bez plana i brige zajednice.