Izdvojeno

Maja Grubišić, urednica portala Phralipen: Genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu kulminacija je dotadašnjih netrpeljivih odnosa. Formiranju fašističkih logora i odvođenju u zatočeništvo prethodilo je isticanje povijesnog stereotipa o Romima.

“Kada menstruacija postane menstruacija, a ne ‘dobila sam’ ili ‘stvari’, krenut ćemo u pravom smjeru. Možemo razgovarati, promišljati, kao društvo odgajati djevojčice i dječake da je to prirodno, da je normalno krvariti i da je to najčešće znak da je žena zdrava, ništa manje i ništa više”, kaže Marinella Matejčić iz riječke udruge PaRiter koja provodi istraživanje o menstrualnom siromaštvu.

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i njezina ravnateljica Gordana Buljan Flander, putem odvjetnice Suzane Horvat, dostavile su H-Alteru zahtjev za ispravak “netočnih i nepotpunih informacija” u članku Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece? (6)

Kakvo je to “izravnavanje računa”, ako sada Zapad nema lijek za tešku tragediju milijuna nedužnih civila u humanitarnoj, izbjegličkoj/migrantskoj afganistanskoj krizi kojoj se ne vidi razumno rješenje?

U ovom tekstu odgovaram na pristigle reakcije i demantije na prethodne tekstove te otkrivam nove detalje istraživanja. U ovom serijalu riječ je o kritici konkretnih stručnjaka i konkretne teorije koja je odavno dovedena u pitanje na svjetskoj razini, a ne o diskreditiranju cijelog psihosocijalnog sustava zaštite djece i obitelji.

Dvodnevna je radionica okupila istraživače/ce različitih discipliarnih i teorijskih usmjerenja, a bila je posvećena modelima međunarodne kulturne razmjene koji se oblikuju u drugoj polovici 20. st. kao posljedica procesa dekolonizacije.

Kritički prikaz baleta “Ponos i predrasude” Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu: Unatoč slojevitoj i pedantnoj razradi, balet koreografski i režijski ipak nije dosegnuo Glembajeve, koji i dalje ostaju autorskim vrhuncem koreografa Lea Mujća.

Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista: Živimo u svijetu koji je brz, clickbait, pa se ponekad zaborave osnovni postulati te za novinare postaje najveći izazov sačuvati to veliko “Č “iz riječi Čovječnost. Kad rade na tekstu, trebaju se izdignuti iz svojih svjetonazorskih, ideoloških i stranačkih preferencija.

Intersekcionalnost povezuje kategorije poput rase, klase, vjere, spola, roda i mnoge druge te analizira njihove preklapajuće odnose. “Primjer intersekcionalnosti bila bi žena islamske vjeroispovijesti kojoj se zabranjuje nošenje marame tijekom radnog vremena, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter za H-Alter.

„Danas sam zaposlenik Romskog resursnog centra, promijenili su mi život iz korijena, pronašao sam sebe“, kaže Jovan Petrović o iskustvu sudjelovanja u Programu prakse i mentorske podrške za mlade Rome i Romkinje u organizacijama civilnog društva. „Dajemo mladim ljudima vještine koje su bitne ne samo za rad u civilnom društvu. Bilo bi fenomenalno primijeniti ovaj model i u drugim sektorima“, kaže Siniša-Senad Musić iz Romske organizacije mladih.

Damjan Janujušević, predsjednik Udruge za samozastupanje: Kada je situacija kulminirala s pandemijom, svakodnevno smo imali priopćenja stožera s vrlo autoritativno izdanim naredbama o tome što raditi i kako se ponašati da bismo zaštitili svoje i zdravlje drugih ljudi. Za kršenja tih uputa ponekad su propisivane i značajne financijske sankcije. Te informacije o mjerama i načinu na koji se treba postupati službeno nikad nisu objavljivane u lako razumljivom obliku.

Kako su Ured UNICEF-a u Hrvatskoj i Marina Ajduković, redovita profesorica na Studiju za socijalni rad sudjelovali u uvođenju doktrine “otuđenja od roditelja” u centre za socijalnu skrb? Kakva je uloga u svemu tome nadležnog Ministarstva? Postaje li Hrvatska tvornica “otuđene djece”? Što s praktičarima “otuđenja” radi sutkinja Vrhovnog suda RH Renata Šantek? Zašto za sluškinjine priče hrvatskih Lauri ne bismo znali da se nije pojavila Inicijativa #spasime?

Hrvatske Laure o onome što zbog “otuđenja” proživljavaju unutar sustava za zaštitu djece i obitelji pišu svima – od Predsjednika RH do Državnog odvjetništva RH. Zašto im nitko ne odgovara? Kako je 2005. zaustavljena “afera pravobraniteljica” u koju je bila uključena predsjednica Udruge Hrabri telefon G. Buljan Flander i pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević Vrsaljko? Što je danas s djecom i roditeljima iz tog zataškanog slučaja?