antifašizam
Nataša Puškar, producentica i osnivačica programa Ilegale u Zagrebu: Kod nas se proslava oslobođenja i kraja rata izvodi vrlo stidljivo. Zahvaljujući pročelnici za kulturu, uspjeli smo ove godine imati čak 14 izvedbi.
Nataša Mataušić, povjesničarka: “Političari se rado, kada je to potrebno, pozivaju na antifašističke tradicije, držeći pritom figu u džepu.
Iz tiska uskoro izlazi fascinantna knjiga koja je podsjetnik na veličanstvenu borbu za slobodu, te poziv na virtualni, ali i stvarni put od 3000 kilometara najteže partizanske bitke Drugog svjetskog rata.
Mario Šimunković, neovisni istraživač: Ako nekome smeta da se vrati spomen-ploča žrtvama ustaškog režima, onda se iz 2024. vraćamo u 1991.
Osvrt na memorijalnu umjetničku intervenciju argentinsko-njemačke umjetnice Patricije Pisani u spomen-parku Dotrščina.
Patricia Pisani na Dotršćini: Intervenirat ću na stazi u parku u Dolini grobova. Rad ima poveznicu s onim izvedenim u Merellenbergu, a treba preuzeti simboličku ulogu sigurnog prijelaza.
Još jedna proslava Dana ustanka u Srbu, nekada obilježavanog kao Dan ustanka naroda Hrvatske, održana je pod policijskom prismotrom.
Obnovljeni, deseti Trnjanski kresovi održani su ove godine u subotu, 4. svibnja, a još jednom su okupili ogromnu publiku, koja je imala priliku uživati u sunčanom danu uz vanjsku pozornicu.
Povodom osamdesete godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a, o prošlosti i zaboravu tog velikog događaja za H-Alter govore Dubravka Stojanović, Branimir Janković i Franjo Šarčević.
Povjesničarka Katarina Banić, autorica knjige „Između ustaša i partizana: Zagreb 1941. – 1945“: Zanimljivo mi je bilo vidjeti koliko problema i fraza današnji Zagreb dijeli sa Zagrebom toga razdoblja.
Rosana Ratkovčić: Veliki je broj skojevaca pogubljenih na Rakovom Potoku. U performansu je odabrano nekoliko osoba koje simbolički predstavljaju sve ostale žrtve, kao i brojne skojevske diverzantske akcije u okupiranom Zagrebu.
Vlado Martek, pjesnik i umjetnik: Za mene je bit fašizma mržnja spram razlike. To sam prvi put na svojoj koži osjetio s petnaest godina kad sam počeo nositi dugu kosu.
Na današnji dan prije točno osamdeset godina, na zasjedanjima u Otočcu i na Plitvičkim jezerima osnovan je ZAVNOH. O tome događaju za H-Alter govori povjesničar Dragan Markovina.
O prošlogodišnjoj memorijalnoj umjetničkoj intervenciji Virtualnog muzeja Dotrščina nazvanoj Zvjezdana kartografija autorice akademske slikarice Diane Sokolić.
Rosana Ratkovčić podcrtala je performansom Analogna šuma realnost koja nas okružuje i podsjetila na bliskost suvremenih događanja u odnosu na ne tako davnu prošlost u našoj neposrednoj okolini.
U izdanju izdavačke kuće Disput, prošle je godine objavljen dnevnik Marije Vinski, zagrebačke liječnice i intelektualke koja je ubijena kao jedna od tisuća žrtava ustaškog terora na zagrebačkoj Dotrščini.
Rosana Ratkovčić: U paviljonu Privremenog muzeja Dotrščina bit će predstavljeno nekoliko izvornih dokumenata, kao najvjerodostojnijih svjedočanstava povijesnih događaja na Dotrščini.
Umjetnica Diana Sokolić o ovogodišnjoj memorijalnoj intervenciji na Dotrščini: U vrijeme svjetlosnog onečišćenja, mrak na Dotrščini daje novu dimenziju. Mrak ima simbolično značenje, pa ga možemo lako povezati s fašizmom.
Vandalizmom, prostaklukom, nečovještvom ili ičim sličnim nije moguće prepraviti neprepopravljivo, revidirati istinu o Hrvatima na pravoj strani povijesti.
Vučić je insistirao kako više voli da ide u Jasenovac nego na more. Već samo to poređnje je krajnje neumesno. Na more ljudi idu da uživaju, a u Jasenovac da odaju poštu žrtvama jednog od najgroznijih genocida u dvedesetom veku.
