Kultura

“Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin”. Tko nastoji promijeniti naziv, s kojim pravom? Ako to možete činiti, uvrstite i nazive ureda koje ste naknadno utrpali u prostor Paromlina.

Jedina zemlja, najbolji film Zagreb Doxa po izboru publike: Nakon iskustva na Berlinaleu, čini se da Zagreb u nekim slučajevima ozbiljnije shvaća slobodu javnog diskursa i kulture od Berlina.

“GKZ izbjegava uvrštavati u fond knjige koje nisu ili na jeziku originala ili prevedene na hrvatski jezik. Dakle, u fond ne uvrštavamo knjige prevedene s jednog jezika na drugi koji nije službeni jezik Republike Hrvatske.”

Dubravka Stojanović: Vlasti nisu dale društvima ono što se od njih očekivalo, pa je bolje da im daju bolju prošlost nego ovakvu sadašnjost. Budućnost nije tema.

Marko Reisinger, osnivač novootvorene Kuće karikature Ota Reisingera: “Karikatura je imala tu moć da malo razbije mrgodnu koncepciju socijalističkih novina… Sve je naravno bilo u redu, ali znao je dobiti malo po prstima.”

Mi nemamo muzej književnosti. Tim segmentom kulture nerado se bave knjižnice, kojima je to primarna djelatnost i u kojima bi bio dostupan i istraživačima. Ali počeo je ulaziti u muzeje kao mrtvi artefakt.

Građane zanima sadašnjost, a osobito budućnost ovog grada, tematizirana i artikulirana iz višestrukih perspektiva stručnih sudionika.

Za strukturne promjene na razini Grada i njegovih institucija još uvijek “nije vrijeme”; ostaje tek nada da će se netko sjetiti baciti pogled i vidjeti da je “pet do dvanaest”.

Hodanje mi je ostalo kao posljednji čin sporosti. Beskorisna gesta koja je toliko puta spasila dan. Potrošila trnce u tabanima.

Jasna Baštić: “Odlazak u noć”, Jesenski i Turk 2023: Za razliku od brojnih ratnih veterana, Zvonimir Zakošek bio je spreman otvoreno govoriti o svojim ratnim iskustvima.

Na pitanje što podrazumijevaju pod „revolucijom“, moderatorice MSU-ove „Male škole revolucije“ odgovaraju da ona za njih znači „poticanje mladih na reakciju“.

Privatno kupljena knjiga ili dobivena kao dar, mogu to potvrditi, često je više puta čitana nego ona kupljena društvenim novcem.

Građani Zagreba trebaju ostvariti svoje pravo da upoznaju, dožive i stvore mišljenje o dijelu grada koji je zasad potpuno izvan njihovog urbanog imaginarija.

Ilan Pappé jedan je od prvih izraelskih autora koji je protjerivanje Palestinaca 1948. godine nazvao etničkim čišćenjem. Promocija njegove knjige održana je u petak u Zagrebu.

Poslije šezdeset i sedam godina neumjesno je da Čudinu pitam o „mnogo lijepih smrti“ i objašnjenju upitne metafore. Danas ima mnogo ljudi koji “vole gledati krv”. Romantika je prošlost.

Kritika reprezentacije transrodnosti u romanu “Sinovi, kćeri” Ivane Bodrožić: Umjesto nekritičkog slavljenja ovoga romana, učimo iz njegovih grešaka.

Dok se čelni ljudi Boogalooa i KSET-a bore oko ljuljački i klackalica, naša pitanja o izvoru novca ostat će neodgovorena. Luzer je alternativna scena, koja će sigurno izgubiti jedan dobar klub.

Različiti kvartovi imaju različite potrebe i prioritete. Ne moraju svi parkovi izgledati isto, a zagrebački parkovi uglavnom izgledaju tako.

Treća tribina iz serije Grad u Gradskoj u organizaciji Gradske knjižnice i Udruge za nezavisnu medijsku kulturu nastavila je propitivanje aktualnih zagrebačkih urbanističkih tema.

HNK Zagreb, Gospođa Bovary: Srž problema ove produkcije leži u neuspjelom (i nepotrebnom) nastojanju da se balet tematski i stilski osuvremeni.