Kultura
Pjesništvo, a i biografije ovih pisaca uvijek su bunt, pišanje po građanskim normama. Žestoka kritika upućena američkim vladama, grubošću prohibiranih riječi, ukazuju na krivca.
Film Paula Preciada strukturiran je kao svojevrsno ljubavno pismo Virginiji Woolf. Originalni tekst je (u jednom trenutku i doslovno) seciran te je prošao kroz vlastitu transformaciju.
Filmovi Dane Komljena prikazuju duboko političku dimenziju arhitekture, pokazujući kako beton, daleko od svoje statičke funkcije, može utjeloviti čovjekove najveće strahove i snove.
Film je nastajao kroz punih jedanaest godina kroz koje je redatelj snimao radnike u njihovoj borbi za očuvanje Gredelja i isplatu otkupnina.
Ana Kovačić, ilustratorica: “Društveno angažirana ilustracija mi je posebno draga jer progovara o važnim aktualnim temama pokušavajući ih približiti širem krugu ljudi koji možda inače o određenoj tematici uopće ne bi razmišljali.”
Ako otkazujete Palestinu, otkažite i nas: Pokušaji Njemačke da utiša palestinske glasove za posljedicu će imati samo još više antisemitizma, terora i patnje.
Tko uživa u kulturi, njegova je. Tko sakuplja književnu građu, njegova je. Tko je obnavlja i štiti od zaborava, njegova je.
Umjetnički performans Rosane Ratkovčić vratio nas je šumama, u kojima osvješćujemo da antifašističkoj borbi dugujemo daleko više nego što možda mislimo.
O mogućnostima preuređenja zagrebačkog Kvaternikova trga govore povjesničarka umjetnosti Silva Kalčić, aktivist Vanja Radovanović, povjesničarka umjetnosti Rosana Ratkovčić i krajobrazni arhitekt Marijo Spajić.
David Kabalin: Podsjećanje na datume i događaje bitne za lokalnu povijest kao i poticanje interesa i sudjelovanja građana u kreiranju javnih prostora grada redovito rezultira interesom javnosti.
Rosana Ratkovčić: Veliki je broj skojevaca pogubljenih na Rakovom Potoku. U performansu je odabrano nekoliko osoba koje simbolički predstavljaju sve ostale žrtve, kao i brojne skojevske diverzantske akcije u okupiranom Zagrebu.
Stanari okolnih zgrada na tribini su pohvalili kulturno-društveni aspekt projekta i namjeru da se ne gradi nešto što bi ih moglo smetati i narušavati stambeni život.
Vlado Martek, pjesnik i umjetnik: Za mene je bit fašizma mržnja spram razlike. To sam prvi put na svojoj koži osjetio s petnaest godina kad sam počeo nositi dugu kosu.
„Kazalište za djecu je u Hrvatskoj pogon za vježbanje za kazalište za odrasle, vježbamo raditi ‘pravo kazalište’. To je apsolutno pogrešno.”
Pritvorenici u grčkim zatvorima nisu ponijeli u Atenu ni medikamente, a kamoli knjige. Ministarstvo kulture i medija nije učinilo ništa za ovu mladež.
Kritika plesne predstave Carmina Burana Slovenskog narodnog gledališča Maribor u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Zakon o jeziku je bljutava nacionalistička, polit-ideološka podvala desnice koja bi da se tzv. Samostalna, Neovisna i Suverena vrti u NDH-2 orbiti represivnoga i jezičnog čistunstva.
Još se samo ne zna na kojemu će groblju, potiho, bez glazbe i govora biti sahranjene male nakladničke djelatnosti.
Bilješke o postdramatičnom kazalištu: Trebamo li razumjeti teoriju da bismo shvatili praksu?
U zemlji i gradu u kojem nije lako nositi nezgodno ime i prezime, u kojem je opasno imati drugačiju boju kože, jednom godišnje održava se Gay Pride. Razlikuje se od procesija, ali od karnevalskih povorki ne.