Kultura

Nataša Puškar, producentica i osnivačica programa Ilegale u Zagrebu: Kod nas se proslava oslobođenja i kraja rata izvodi vrlo stidljivo. Zahvaljujući pročelnici za kulturu, uspjeli smo ove godine imati čak 14 izvedbi.

Na koje je načine fotomontaža u prošlosti umjela provocirati režim, pokazuje nam izložba Fotomontaža u tisku 1927 – 1941, trenutačno postavljena u galeriji HDD-a.

Nove perspektive prostora za kulturu u Zagrebu: Svi prostori koji otvaraju vrata prisilno nomadskim udrugama i umjetnicima pucaju po šavovima.

Osvrt na baletni gala koncert Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Tihomir Ponoš, novinar i povjesničar, u intervjuu za H-Alter povodom novoobjavljene knjige Kaj je bilo: Kad čovjek pogleda oko sebe, nema baš razloga za optimizam.

Transformacija aktivizma i ljudskih prava u doba tranzicije: od osvajačkog prema spiritualnom aktivizmu.

Aleksandar Reljić, novinar i redatelj, u intervjuu za H-Alter povodom filma Najglasnija tišina prikazanog na ZagrebDoxu: Da ćaciji imaju imalo mozga, ne bi bili ćaciji.

Projekt biciklističke staze Greenway posljednjih tjedana udara u postamente Aleje skulptura na Savskom nasipu.

Tonči Petrasov Marović (1934. – 1991.): Volim njegov jezik, riječi koje me podsjećaju na začinjavce, a koje automatski ispravljač odmah zacrveni.

Financijske krize, napuštanje strateških planova, sistemske promjene i ispreplitanje interesa strukovnih lobija neki su od razloga koji su kumovali propasti projekta Sveučilišne bolnice u Zagrebu.

Korčula je prije pedesetak godina postala centar okupljanja najvažnijih svjetskih marksističkih intelektualaca i umjetnika koji su zagovarali demokratizaciju umjetnosti.

„Kakav je Zagreb bio, kakav je danas i kakav [bismo] željeli da bude“ može biti ili Zagreb koji kooptira umjetnički protest, ili Zagreb koji teži anarhizmu i javnoj egzibiciji, ili pak onaj u kojem je hapšenje umjetnika „metafora svakodnevnog postupanja“.

Do kraja travanja u Muzeju grada Zagreba moguće je pogledati izložbu Ideologija i planska industrijalizacija 1947. – 1952.

U prostorima Multimedijalnog instituta (MaMa) promovirana je knjiga Pirate Care: Acts Against the Criminalization of Solidarity (Piratska skrb: Djela protiv kriminalizacije solidarnosti).

Siguran sam da ne. Zlatnog doba knjige nikada nije niti bilo. Doduše, pozlaćenih je uvijek bilo, ali kupaca malo, a čitalaca još manje.

Nataša Mataušić, povjesničarka: “Političari se rado, kada je to potrebno, pozivaju na antifašističke tradicije, držeći pritom figu u džepu.

Redatelj Igor Bezinović u intervjuu za H-Alter povodom dokumentarnog kinohita Fiume o morte!: U školi bi učenicima od rata trebalo biti muka.

Osvrt na obnovu baleta Čajkovski HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci: Glavni je problem u tome što je ono što se o Čajkovskom ispričalo poznato vjerojatno svakom prosječnom poznavatelju njegove biografije.

I ove subote na glavnom gradskom trgu okupili su se molitelji za autoritet muškaraca ne samo u obitelji, već molitvom za reguliranje odijevanja i ponašanja žena  kao i zabranu pobačaja – i u društvu.

Stvarna poetičnost teksta u gradu događa se u intervencijama građana, anonimnim i privremenim, osmišljenim ili slučajnim, različitih sadržaja i estetike.