Kultura
U izdanju Muzeja za umjetnost i obrt predstavljena je monografija posvećena dizajneru Milanu Vulpeu. Koraljka Vlajo, autorica: „Dizajnersko djelo je uvijek rezultat društva unutar kojeg je nastalo.”
Postoji detalj iz moje biografije koji je uglavnom nepoznat čak i onima koji se sasvim opravdano i s punim pravom nazivaju mojim prijateljima. Kad sam bio mlad, crtao sam grafite.
Iz tiska uskoro izlazi fascinantna knjiga koja je podsjetnik na veličanstvenu borbu za slobodu, te poziv na virtualni, ali i stvarni put od 3000 kilometara najteže partizanske bitke Drugog svjetskog rata.
Kao i svake godine, na Dan NSK glavna ravnateljica će u prigodnom govoru istaknuti da knjižnica čuva dva primjerka prvotiska Misala iz 1483. godine. A tko bi ih trebao čuvati?
Osvrt na balet Laurencia HNK u Splitu: velik dio scena nalikuje na najobičniji defile flamenco haljina i kastanjeta, čime se suviše naglasio gornji dio tijela, a zanemario donji.
Iako zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević činjenično ukazuje na oporbenjačko licemjere, jasno je da u razmjeni argumenta s oporbenim konzervativcima nije osobito okretan.
Slovenija ima puno više stabala po stanovniku od Hrvatske. Kako vjerovati onom koji je pod istragom DORH-a? Protjerani iz svojih staništa, lisice, divlje svinje i druge divlje životinje pojavljuju se u gradovima.
Marijo Milčić, urednik monografije Medika: 2008.-2013. : U Zagrebu postoji veliki problem i hajka na grafite koja se svakih pet godina ponavlja, ali je činjenica da je cijela povijest grafita na ulicama.
“Znaš li da su Zapruđe u početku nazivali Srebrnim gradom?” pita me Saša Šimpraga dok šetamo Parkom Vjekoslava Majera, prvim i najstarijim od šest parkova novozagrebačke Plave potkove.
Radovi izloženi na Godišnjoj izložba karikatura članova Hrvatskog društva karikaturista pokazuju da je karikatura u Hrvatskoj uglavnom lišena kritičke oštrice kojom je ta disciplina povijesno secirala društvo.
Sad već davne, ali zagrebačkom prostoru i dalje aktualne 2018. Bandićeva je zagrebačka vlast uklonila vegetaciju s Trga žrtava fašizma, unatoč suprotnoj volji građana i preporukama struke.
Obljetnička izložba u Tehničkom muzeju Nikole Tesle tematizira nikada realizirane aspiracije tehničara, inženjera i arhitekata u poslijeratnim godinama.
Novootvorena izložba u Galeriji Miroslav Kraljević tematizira čovjekov odnos prema pretrokemijskim derivatima.
Galerija VN ugošćuje dio radova s posljednjeg Zagreb street art festivala: „Kreativnost je manje tolerirana od reklamne industrije koja plakate postavlja mahom na nedopuštenim mjestima.”
Gdje ste, ljudi? Gdje je čovjek? Pružite ruku vrijednom Nepalcu, Indijcu, Ukrajincu. Sjetite se naših u svijetu, naših Pittsburgha, Milwaukeeja. Tko bi ih nabrojio. Radi se o ljudima.
Novi gradski proračun u pogledu sufinanciranja kulturnih djelatnosti donosi višemilijunsko povećanje. Povećanja ipak nisu dovoljna da bi dala pun zamašnjak nezavisnoj kulturi.
Najveći zagrebački donjogradski blok, onaj omeđen Medulićevom, Ilicom, Kačićevom i Prilazom, nije to trebao biti, ali je to ostao.
Kad razmišljam po čemu su najkarakterističniji zagrebački gradski prostor i okolica, njegov izgrađeni i prirodni okoliš gledani u cjelini, neizbježni odgovori su: planina, rijeka i željeznica…
O izložbi Haptički odjek. Priroda, tijelo i umjetnosti u bivšoj Jugoslaviji i Čehoslavačkoj, koja je nedavno otvorena u Bratislavi, za H-Alter govore kustosi Daniel Grúň, Darko Šimičić i Miško Šuvaković.
Hodanje rasteže vrijeme. Ako nije progonjeno, vrijeme nagrađuje nepredvidivošću. Zapažanjem. Detaljima. Malim događajima bez događaja.