Izdvojeno
D.M.-ovo pokajništvo više doliči ispovijedi bliskom svećeniku negoli odgovornom priznanju u suvremenom, kako-tako rodno osviještenom medijskom prostoru, i utoliko je duboko problematično.
“GKZ izbjegava uvrštavati u fond knjige koje nisu ili na jeziku originala ili prevedene na hrvatski jezik. Dakle, u fond ne uvrštavamo knjige prevedene s jednog jezika na drugi koji nije službeni jezik Republike Hrvatske.”
Možemo ovih desetak dana preživjeti ili proživjeti, smijući se kandidatima, vodeći beskrajno isprazne, a utoliko zabavne razgovore, a možemo i tražiti one koji će nas, ako ne spasiti, a ono bar probuditi.
U nekim zemljama Unije žene i danas umiru zbog zabrane pobačaja na zahtjev, ili zbog nedostupnosti moraju koristiti alternativne načine osiguranja zdravstvene skrbi.
Goran Čular, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu: Hrvatske političke stranke nalaze se u samom vrhu europskih stranaka po zatvorenosti i centraliziranosti postupaka selekcije izbornih kandidata.
Neformalna mreža za praćenje seksizma u medijima i oglašivačkoj industriji u deset mjeseci prikupila je 4.463 primjera seksističkih, homofobnih i transfobnih članaka.
Kaže se da svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje. Mi, svaki drugi, ne želimo takvu vlast, jer zaslužujemo bolje. A to ne trebamo pokazati podrškom na izborima.
Dubravka Stojanović: Vlasti nisu dale društvima ono što se od njih očekivalo, pa je bolje da im daju bolju prošlost nego ovakvu sadašnjost. Budućnost nije tema.
Marko Reisinger, osnivač novootvorene Kuće karikature Ota Reisingera: “Karikatura je imala tu moć da malo razbije mrgodnu koncepciju socijalističkih novina… Sve je naravno bilo u redu, ali znao je dobiti malo po prstima.”
Boban Batričević: “Upravo, zbog ljudi koji su prošli sve te torture da bi mi danas imali prave kičme, moramo nastaviti borbu za slobodu govora i kritikovati svaki vid opresije.“
Politička supergodina i klimatske politike: Najhitniji problem današnjice u hrvatskoj se političkoj kaljuži dosad gotovo nije ni spomenulo, ističu Znanstvenici za klimu.
Zašto se naše zastave vijore samo na Prajdu? Borbe za oslobođenje međusobno su premrežene. Uključivanje u druge borbe, a ne izoliranje jedne, jest smjer u kojem bi LGBTIQ+ borba trebala ići.
Mi nemamo muzej književnosti. Tim segmentom kulture nerado se bave knjižnice, kojima je to primarna djelatnost i u kojima bi bio dostupan i istraživačima. Ali počeo je ulaziti u muzeje kao mrtvi artefakt.
Dragan Markovina o muzeju HVO-a na Heliodromu: “S jedne strane Hrvatska nastupa kao da nema veze sa zločinima, a s druge strane svi su vojnici HVO-a na zasluženoj penziji Republike Hrvatske.”
Centar za mirovne studije u Zagrebu organizira Tjedan borbe protiv rasizma. „Ne možemo govoriti o rasizmu, a da ne spomenemo romsku manjinu koja se suočava sa stambenom i obrazovnom segregacijom.”
Netanyahuova pozicija kategoričkog odbijanja solucije dviju država nije održiva unutar paradigme Izraela kao saveznika Zapada.
Na Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Pulska udruga Proces organizira prvi Pride u tom gradu. Pula će tako biti peti hrvatski grad kojom će koračati Povorka ponosa.
Za strukturne promjene na razini Grada i njegovih institucija još uvijek “nije vrijeme”; ostaje tek nada da će se netko sjetiti baciti pogled i vidjeti da je “pet do dvanaest”.
Ratni veterani srpskih, bošnjačkih i hrvatskih vojski, mirovni aktivisti i bivši logoraši zajednički su prošloga vikenda obišli četiri zloglasna ratna logora na širem području Hercegovine.
Ana Rajković Pejić, povjesničarka: Imali smo predsjednicu države, predsjednicu ustavnog suda, premijerku, žene na najvažnijim položajima. Ne dijelim mišljenje da su žene time ostvarile konkretno poboljšanje.