Izdvojeno

Javno savjetovanje o novom Socijalnom planu Grada Zagreba za razdoblje od 2025. do 2027. završava sutra. Njegova je izrada započela u srpnju prošle godine, a čini ga detaljan dokument na više od 100 stranica.

Hrvatska već pet godina nema Nacionalni program razvoja palijativne skrbi, a zadnji je vrijedio za razdoblje od 2017. do 2020.

„Kakav je Zagreb bio, kakav je danas i kakav [bismo] željeli da bude“ može biti ili Zagreb koji kooptira umjetnički protest, ili Zagreb koji teži anarhizmu i javnoj egzibiciji, ili pak onaj u kojem je hapšenje umjetnika „metafora svakodnevnog postupanja“.

Do kraja travanja u Muzeju grada Zagreba moguće je pogledati izložbu Ideologija i planska industrijalizacija 1947. – 1952.

Kada je prije gotovo dvije godine usvojen UN-ov Sporazum o svjetskim morima, nazvan je „povijesnim“ no on do danas nije na snazi: za to je potrebna ratifikacija 60 država potpisnica.

U prostorima Multimedijalnog instituta (MaMa) promovirana je knjiga Pirate Care: Acts Against the Criminalization of Solidarity (Piratska skrb: Djela protiv kriminalizacije solidarnosti).

Redatelj Igor Bezinović u intervjuu za H-Alter povodom dokumentarnog kinohita Fiume o morte!: U školi bi učenicima od rata trebalo biti muka.

Rad za opće dobro obično je pravosudna alternativa zatvorskoj ili novčanoj kazni, ali u Hrvatskoj ga obavljaju i najsiromašniji.

Neposredno prije posjete Bijeloj kući Zelenski se sastao sa svojim podržavateljima, demokratskim zastupnicima, koji su urgirali neka ne potpiše Trumpov „deal“.

Osvrt na obnovu baleta Čajkovski HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci: Glavni je problem u tome što je ono što se o Čajkovskom ispričalo poznato vjerojatno svakom prosječnom poznavatelju njegove biografije.

I ove subote na glavnom gradskom trgu okupili su se molitelji za autoritet muškaraca ne samo u obitelji, već molitvom za reguliranje odijevanja i ponašanja žena  kao i zabranu pobačaja – i u društvu.

Najnoviji izvještaj „Pushed, Beaten, Left to Die – European pushback report 2024“ pokazao je da je u 2024. godini zabilježeno ukupno 120 457 nezakonitih protjerivanja, od čega 1905 iz Hrvatske.

U razdoblju porasta mitova oko rodnih odrednica i tobožnje rodne ideologije nužno je da do javnosti dopru glasovi onih koji te mitove mogu raskrinkati.

Stvarna poetičnost teksta u gradu događa se u intervencijama građana, anonimnim i privremenim, osmišljenim ili slučajnim, različitih sadržaja i estetike.